he_muka.indd 1 H e P i t o p i t o K ö r e r o n ä Te T a u r a W h i r i i t e R e o M ä o r i NGÄ WHAKAWHIWHINGA TOHU PÄPÄHO MÄORI 2006 Mätakitaki Tonu Mai Haerenga ki Barcelona Mä Te Reo He Hokinga ki Crete Kua puta he hononga ki waenganui i a Whakaata Mäori me Te Taura Whiri i Te Reo Mäori Tïwaha: He Karapu Reo Mäori Te Whakataukï Äkona te Reo Maramataka 1 3 3 4 8 10 10 11 12 12 Putanga 18(3) Ngahuru 2006 NGÄ WHAKAWHIWHINGA TOHU PÄPÄHO MÄORI 2006 Kei Roto Ko te Minita Mäori a Parekura Horomia räua ko Wiremu Pryor Te Taura Whiri i te Reo Mäori Pouaka Poutäpeta 411 Papa 14 Investment Centre, Te Ara o Ballance, Te Whanganui-a-Tara Waea:64 4 4710244 Waea whakaahua: 64 4 471 2768 Ï-mëra: tereo@tetaurawhiri.govt.nz Paetukutuku: www.tetaurawhiri.govt.nz He kupu mihi tënei nä Te Taura Whiri i te Reo Mäori ki ngä tängata katoa i whai pänga ki ngä whakahaerenga mö ngä Whakawhiwhinga Tohu Päpäho Mäori i tü ki Türanga i te Rähoroi te 18 o Poutü-te-rangi 2006. “He whakamanawa ki a mätou te rongo i te reo Mäori e kaha körerohia ana puta noa i te pö, me te wahapü hoki o te rere. Mai i ngä kaipänui manini rawa atu, a Mätai Smith räua ko Stacey Morrison tae noa ki ngä kaiurunga whakamïharo, a Julian Wilcox rätou ko Shane Taurima me Kingi Taurua, i waimarie tahi nei rätou ki ngä momo wähanga e rua – he ranga wairua tö rätou kohara, me tö rätou hiranga ki te whakamahi i te reo,” te kï a te Toihau o Te Taura Whiri i te Reo Mäori, a Patu Hohepa. “E hiahia ana mätou ki te whakamihi ki te hunga päpäho Mäori mö tö rätou hiranga me tö rätou ü tonu kia noho ai tö tätou taonga ä-motu, tö tätou reo Mäori, hei reo e poipoia ana e te ngutu tängata i ngä wä katoa. Nä runga i ä rätou whakapaunga kaha me tä rätou ü tonu ki te kaupapa, i kaha ake ai ngä tängata ki te whakamätau i te whakamahia o te reo Mäori – kia kaha ake tätou katoa,” te kï a Patu. “E tautoko ana mätou i te körero o taua pö a te Minita mö ngä Take Mäori, e whakatenatena ana i te hunga pakeke ki te whakahauhau me te tautoko i te hunga päpäho hou e piki ake nei. Me whakarite hoki he pünaha e tautoko ana i ngä mahi whai hiranga reo Mäori i roto i ngä mahi whakangungu,” tana kï. E whakamihi ana Te Taura Whiri i te Reo Mäori i te Whakaruruhau o ngä Reo Irirangi Mäori o Aotearoa, Te Rünanga o Türanganui-a-Kiwa me Te Rünanga o Ngäti Porou mö ä rätou manaakitanga, i tino pai ai te hui me ngä whakahaere katoa. Tata ki te 100 ngä whakauru mö ngä momo wähanga 10, mai i ngä mema o te whakaruruhau, ngä kaiwhakarato ki te kötuitui irirangi Mäori, a Whakaata Mäori, ngä whakaata irirangi rïroa, me ngä kaiwhakarato mö ngä whakaata irirangi. Ka whakawätia ngä whakaurunga i runga anö i ngä momo ähuatanga përä ki te pai o te reo Mäori, te pai ki te kaiwhakarongo, töna pai hei whakangahau, te urunga me te whai wähitanga o te whakaminenga, te 2 taha whakarato hangarau, te pai o te hanganga, töna taketaketanga, töna auahatanga, töna ngaiotanga, töna hängai me töna märamatanga. Anei ngä toa: Momo Wähanga Whakaaturanga o Te Tau – Häkinakina Kaiwhiwhi Julian Wilcox & Te Arahi Maipi Teihana Radio Waatea Momo Wähanga Whakaaturanga o Te Tau – Pähotanga Taiao Kaiwhiwhi Julian Wilcox & Te Arahi Maipi Teihana Radio Waatea Momo Wähanga Whakaaturanga o Te Tau – Rangatahi Kaiwhiwhi Miss Kihi & Tumamao Harawira Teihana Tai 92 FM Momo Wähanga Whakaaturanga o Te Tau - Momo Wätea Kaiwhiwhi Joylene Rohe Karauria Teihana Radio Kahungunu Momo Wähanga Whakaaturanga o Te Tau - Reo Mäori Kaiwhiwhi Kingi Taurua Teihana Radio Waatea Momo Wähanga Kaiwhakataki o Te Tau - Reo Mäori Kaiwhiwhi Kingi Taurua Teihana Radio Waatea Momo Wähanga Takoha Nui o Te Tau Kaiwhiwhi Wiremu Pryor Teihana I köwhiria te kaiwhiwhi o tënei tohu e te mana whakahaere o Te Whakaruruhau o Ngä Reo Irirangi Mäori E hiahia ana mätou ki te whakamahara ake me te whakatenatena i ngä kaiurunga ki te kuhu hoki ki ngä whakawhiwhinga Tohu o te Wiki mö te Reo Mäori ka tü i tënei tau. E whakanui ana te Wiki mö te Reo Mäori i te takoha ka puta i ngä tangata me ngä whakahaere, e äwhina ana i te arokä mö te reo Mäori i Aotearoa nei, nä runga i ä rätou momo mahi whakatairanga, ä rätou momo tümahi ränei, i taua wiki, ä, huri noa i te tau. I tënei tau, ka tü te Wiki mö te Reo Mäori ä te Rähina, te 24 o Höngongoi tae noa ki te Rätapu, te 30 o Höngongoi, ä, ka tü te pö whakawhiwhi tohu ki Tämaki- makaurau ä te 14 o Mahuru 2006. Momo Wähanga Whakaaturanga o Te Tau - Reo Rua Kaiwhiwhi Shane Taurima Teihana Ruia Mai Momo Wähanga Kaiwhakataki o Te Tau - Reo Rua Kaiwhiwhi Shane Taurima Teihana Ruia Mai Momo Wähanga Kaiwhakataki Reo Mäori - Wahine Kaiwhiwhi Ngarimu Daniels Teihana Whakaata Mäori Momo Wähanga Kaiwhakataki Reo Mäori – Tane Kaiwhiwhi Mätai Smith Teihana Cinco Cine Film Productions Ltd 2 3 e ngä tohunga përä i a Gaudi, i a Domenech, i a Montaner me ëtahi atu. Ko te Sagrada Familia tërä, ko te höhipera a Saint Pau tërä, ä, ko te Guell Park hoki tërä me ngä momo whakairo katoa kei te taha o ngä ara, kei te ähua huna mai i ngä räkau, kei te taha o ngä piriti. Hei titiro, hei mïharo mä te ao. Ko ngä tängata o konei, ko ngä Catalan. Ko tëtahi tënei o ngä iwi motuhake o Päniora. I tütaki a Tämati ki a Professor Javier Mendoza, ä, i kai tahi mätou ko tana whänau. Ko töna tohungatanga kei roto i te karangatanga mätauranga e kïia nei, ko te tohu me te tiaki i te ao, ko te ‘sustainability’ ki te reo Päkehä. E ai ki öna whakaaro, ko te tino kaupapa kei mua i ngä tängata o Mätakitaki Tonu Mai Nä Haami Piripi E pohëhë ana pea ëtahi, kua tütuki pai ngä whäinga mö te reo Mäori i te ätaahuaranga o ngä tohu kua riro i ö tätou rangatira mö te Tohu Päpäho Mäori. Ko te whakaaro pea, kua ea te nama a te Karauna ki a ngäi tätou i te whakapähotanga o tö tätou reo. Ki tä Te Taura Whiri i te Reo Mäori, he mahi mutungakore mä te käwanatanga te whakatairanga i te reo Mäori. Ko te take, nä rätou te mahi tükino i whakaparahakongia ai te reo o te tangata whenua. Nä te Ture Reo Mäori (1987) i takoha mai te reo ki te motu hei reo tüturu mö te katoa. Engari, kähore anö kia ngau rawa te reo ki te ngäkau o tënä, o tënä o tätou kia tü ai hei reo körero pümau i te käinga, i te hapori hoki. Mai rä anö, kua whakapau kaha te iwi Mäori kia ora ai tö tätou taonga. Ehara i te mea, he moumou aroha tä te mea, i pupü ake te ätaahuaranga o te reo rangatira mai i nga pükenga whakahirahira i tohua e te hui ki ngä kaiwhiwhi. He mihi nui ki a Whakaata Mäori, ki Te Whakaruruhau o ngä Reo Irirangi Mäori me ngä teihana katoa e pökaikaha nei ki ngä mahi päpäho i ngä töpito katoa o te motu. Nä, ko tö tätou pö nui tërä, te pö ngahau, mö te katoa o ngä kaitautoko. Engari anö mö Whakaata Mäori. He märö tonu tana huarahi whakamua. Kei te taha kë ngä Päkehä hei whakakähore i ä tätou mahi waihanga i te pä reo Mäori. He kongakonga noa iho te pütea i tukua; kei te tatari te iwi käinga kia kite märika te mea nei. Ko ngä maunga o ö tätou tüpuna kua riro mä te Päkehä e tohatoha haere atu ai. Heoi anö, mä te taonga, mä te ngahau hoki, tö tätou reo e whaiwähi ai ki ö tätou ngäkau kia kïia ai he Mäori tüturu tonu tätou. Ki te kore he reo, ka kore he taumata tiketike, kua taka te mana o tö tätou ao Mäori. Koia tonu te take e tautokohia ana a Whakaata Mäori e Te Taura Whiri i te Reo Mäori, kia tü ai tö tätou reo hei toka tümoana, hei reo e rangona ana, e körerohia ana, e kitea ana. Kua oti i a Whakaata Mäori me Te Taura Whiri i te Reo Mäori tëtahi kawenata kia pai ai ä mäua mahi tahi. Ä, ka äwhina atu Te Taura Whiri i te Reo Mäori i te hiringa o ö rätou reo. E mahi tahi tonu ana mätou ki te whakatutuki ngä kaupapa kia tü kotahi ai ngä tuäkana me ngä tëina ki runga i te whakaaro kotahi. Nä reira, ko te tikanga kia kaua e waiho ki reira, kia kaha ake tä tätou tono ki te käwanatanga kia toro atu ngä ringa o Whakaata Mäori ki töna ake pito, ki töna ake ükaipö. He mämä noa iho te ara tautoko, ko te mätakitaki tonu. Ko reira tätou e pau kaha ai. E te iwi, atu i tënei he moemoeä noa iho, he mätakitaki tonu mai, karanga atu rä kia piri tonu mai ö tätou whänau ki te körero Mäori. He täone nui tënei, he täone ätaahua hoki. I ngä rä o mua, toro atu ai he pakitara pöhatu i waenganui o te täone, e aukati ana i te tipu o te täone. Nä ngä pakanga maha tonu i turaki te nuinga o te pakitara nei, ä, kua takoto ngä huarahi, kua whänui hoki te tipu o te täone o Barcelona. I whakahaeretia ngä Këmu Örimipia o te tau 1992 ki konei, ä, ko ngä hua o tërä huihuinga nui o te ao kua puta ki ngä tängata o Barcelona. Arä, ko te Rïngi Örimipia, ko te wähi kaukau me te mätäpuna o te whare rorohiko. Arä, ko ngä whare kua riro mai hei nohonga mö te iwi i näianei, ko te onepü nä te tangata i hanga, arä ngä papatäkaro, ngä tiriti me te maha o ngä wharekai nö te ao. Arä hoki ngä wharekarakia, ngä wharetaonga me ngä whare i waihangatia mai Haerenga ki Barcelona Nä Te Koingo Tilly Reedy, nö Ngäti Porou Üropi, ko te whakakotahi i a rätou. E puta ai te pätai ki a tätou katoa, “Me pëhea e taea ai te noho tahi i roto i te ngäkau nui, tëtahi ki tëtahi, me te pupuri tonu ki töu ake tino rangatiratanga? “ Ko Te Koingo Reedy i Barcelona Ngä Körero mö ngä Rauna Mängai Hou mö Te Röpü Tautoko mai i te Hapori 4 Mä Te Reo Rärangi o muri (taha mauï ki te taha katau) Ko Lewis Moeau (mängai hapori), ko Evelyn Tobin (mängai hapori), ko Lynette Carkeek (mängai Tähuhu o te Mätauranga), ko Tipene Chrisp (mängai Te Puni Kökiri), ko John Bishara (mängai Te Mängai Päho). Rärangi o mua (taha mauï ki te taha katau): Ko Hana O’Regan (mängai hapori), ko Te Ururoa Flavell (mängai hapori tawhito), ko Haami Piripi (mängai Te Taura Whiri i te Reo Mäori/ Heamana, Mä Te Reo). Käore i roto: Manahi Paewai, (mängai hapori). He kuaka märangaranga, kotahi he manu i tau atu ki te tähuna tau atu tau atu e. Ko te tïmatanga o te mätauranga Ko te wehi ki a Ihowa Maungärongo ki te mata o te whenua Whakaaro nui ki te tangata Tënä koe e te tau ruamano mä ono. Ngä mihi manaaki ki a koutou, ngä kaipänui, mö ö koutou kaha ki te tautoko mai i te kaupapa, arä, ko te reo. Nö reira, e te iwi, kia kaha rä ki te körero i tö tätou reo rangatira. Kia ora tätou katoa. Ka hängai tënei pänui tuatahi mö te tau 2006 ki ngä Haerenga Aroturuki ä-Rohe, heoi, hei tïmatatanga, anei ëtahi atu rongokörero kua puta. E koa ana mätou ki te whakamöhio atu ki a koutou mö Lewis Moeau, kua kopoua ki te tünga noho wätea a Te Ururoa Flavell, hei mängai mö tëtahi o ngä tünga hapori e whä. He kaikörero Mäori a Lewis i tupu ake i roto i te reo taketake, ä, ko Rongowhakaata, ko Ngäi Tämanuhiri, ko Te Aitanga a Mähaki me Rongomaiwähine öna käwai heke. Nö te mutunga o tana kura i Manutuke me te Haikura o Türanga, ka whai a Lewis i täna umanga mahi i te Tari Mäori, arä, i te Tari Maori o Türanga, te Iwi Transition Agency me te Puni Kökiri i Türanga (me te Tari Matua). Ko ia anö hoki te hëkeretari o te Mangatu Incorporation mö te 19 tau. I whakangä-riro a Lewis mai i te Rauna Tuawhä I te marama o Kohi-tätea 2006, e toru tekau ngä tümahi o te rauna tuawhä e haere tonu ana. Mehemea käore anö kia oti ëtahi o ngä tutukinga mahi o tö tümahi mai i te rauna tuawhä, tënä koa whakaotia ngä mahi whakapürongo i ngä whakatutukinga, me whakapä mai ränei ki a Maihi ki te körero mö te kauneketanga o tö tümahi. Kaua e wareware, mehemea kei te haere tonu tö tümahi, käore koe e ähei ana ki te tono tahua mö te rauna hou. Rauna Tuarima Kua oti ngä mahi kirimana mö te Rauna Tuarima. I tü te wanawana o te kähui Mä Te Reo i tënei rauna nä te tömuri o ngä kaiwhakarato ki te tuku mai i ä rätou mahi pepa katoa. Ko tä mätou rautaki, kia kaua e pënei anö i te rauna tuaono. Äwhiwhiwhi ki te 20 ngä tümahi Rauna Tuarima kua oti. Rauna Tuaono Kua whakatauhia e Te Röpü Tautoko ngä rä e tuwhera ai, e kati ai hoki te Rauna Tuaono. Tühia ki tö rätaka i näia tonu nei! Kia möhio mai koe, ki a mätou, he kape ä-pepa tonu ngä tono ka tukuna ä-ïmera mai, nö reira, me tae mai i mua i te rä 28 o Paenga- whäwhä. I pënei ai nä te mea ka mate mätou ki te whai wä ki te whakauru i tö tono ki te rorohiko. Kia kaha tonu ki te tono ä-ipurangi i te mea he roa ake te wä möu ki te tono, ä, he mämä ake mö mätou. 3 Paenga-whäwhä 2006 Ka tuwhera te Rauna Tuaono 28 Paenga-whäwhä 2006 Ka kati te rauna tuaono mö ngä kape ä-pepa (tae noa ki ngä tono ä-ïmëra, ä-waea whakaahua hoki) 12 Haratua 2006 Ka kati te rauna tuaono mö ngä tono ä-ipurangi Kua whakatauhia e Te Röpü Tautoko ngä wähanga tahua e 8, e whai ake nei: Mäherehere Reo Kura Reo-Whakapakari Reo Kura Reo ä-Iwi Rauemi Reo Kaupapa Whakatairanga Wänanga Reo Hötaka Reo/Karähe Reo Pärongo/Hangarau Whitiwhitinga (HWP) mahi ukiuki i te tau 2003, heoi, kei te mahi ä-kirimana, tae noa ki ngä mahi whakamäori me te whakarato tohutohu e pä ana ki ngä tikanga Mäori. Kei te mahi tonu a ia mö te Rongowhakaata Incorporations/Trusts, mö ngä whiriwhiringa kerëme, me ngä whakapakaritanga Mäori. He aha hoki te whakangä-riro e Lewis!! Kei runga nei tëtahi pikitia o ngä mema o Te Röpü Tautoko, tae noa ki a Te Ururoa Flavell. 5 He mema koe nö tëtahi Röpü Reo Mäori? Kua whakaaro anö koe ki te whakatü i tëtahi? He mea nui ki Te Röpü Tautoko ngä tono hou ki a Mä Te Reo mö ngä tümahi reo Mäori tino auaha nei. Ko tëtahi momo tümahi käore e tino kitea ana, ko ngä “Röpü Reo Mäori”, ahakoa te kaha o ngä whakahoki körero mai ki te paetukutuku Körero Mäori (www.koreromaori.co.nz ) e tautoko ana, e hiahia ana, kia tü tëtahi momo karapu pënei me öna ähuatanga katoa . Mehemea he mema koe nö tëtahi huinga hoa, nö tëtahi whänau, nö tëtahi röpü hapori Mäori ränei, ä, e hiahia ana koe ki te whakatü Röpü Reo Mäori ä-rohe, ana, me tono äwhina mai i a Mä Te Reo mö ngä kaupapa ka whakahaerehia e te röpü. Täpiri atu, me hono mai koe ki te Röpü Reo Mäori ä-Motu e whakahaerehia ana e Te Taura Whiri i te Reo Mäori mënä käore anö koe kia hono atu. Ka taea ngä pärongo mö te karapu nei me ngä tono ä-ipurangi te tiki mai i te paetukutuku Körero Mäori, www.koreromaori.co.nz I te marama o Whiringa-ä-rangi 2005, i waitohua e Te Röpü Tautoko tä mätou tümahi rangahau/aromätai e hängai ana ki ngä Mäherehere Reo. Ko te whäinga matua o tënei tümahi ko te tirotiro i te mahi whakawhiwhi tahua a Mä Te Reo mö ngä mahi whakapakari mahere reo Mäori ä- hapori nei. Ko ngä whäinga o tënei rangahau, ko ënei: 1. Ki te whakahaere tätaritanga hei tirotiro ko wai ngä mea whaiwähi ki ngä mäherehere reo Mäori ä-hapori e whakawhiwhia ana e Mä Te Reo, me ngä mahere kua hangaia. Tümahi Rangahau/Aromätai 2005/2006 Te Rä o Te Reo I tü te ‘Rä o Te Reo’ Ahurei Püoro Mäori i te Päka o Te Rauparaha i te rä 12 o Whiringa-ä-rangi 2005. Ko nga köwhiringa kaupapa i puta, ko ngä mahi whakaaturanga ä- tinana, ko ngä hui awheawhe, me ngä toa hokohoko/whakaatu. Ko Dei Hamo rätou ko Native Sons, ko Au, ko Justice, ko Tyna & JB, ko Beetrootz, ko TJ Taotua, ko Bobsicle me Nudge ëtahi o ngä whakaaturanga tira püoro. I tü ëtahi momo hui awheawhe me ëtahi toa hokohoko/ whakaatu përä ki te toa a Te Taura Whiri i te Reo Mäori/Mä Te Reo, te toa a Te Wänanga o Aotearoa, te Päti Mäori, waka ama, tä moko, kai, 2. Kia märama ai ki ngä ähuatanga o te mahere reo Mäori ä-hapori kia whai niho ai. 3. Ki te tirotiro ki ngä huarahi e pai ake ai te äwhina a Mä Te Reo i ngä kaiwhakarato ka whakawhiwhia ki te tahua i raro i te wähanga mäherehere reo, kia taea te hanga mahere reo whai niho. Ko Nerissa Aramakutu kei te ruruku i te tümahi rangahau/aromätai. Noho aro mai tonu mö ngä körero hou ka puta ki tërä o ngä E-Pänui a Mä Te Reo. Ngä Körero mö ëtahi Kaupapa Mä Te Reo I haere a Nerissa Aramakutu me ëtahi atu kaimahi a Te Taura Whiri i te Reo Mäori ki ngä kaupapa e rua, ä-rohe nei, i whakawhiwhia ai e Mä Te Reo ki tëtahi tahua, ä, i tü i ngä marama o Whiringa-ä-nuku me Whiringa-ä- rangi. käkahu Mäori, me ngä toa hauora. He mea mïharo te kite i te päroherohe o ngä whänau, me te hängai ki te rangatahi, ä, ahakoa te maiorooro o te huarere, äwhïwhiwhi ki te 2000 – 3000 ngä tängata i whakarauika mai i te rä nei. Kei runga noa atu a Jacqui Keelan, te kairuruku o tënei tümahi, mö tana mahi whakahirahira ki te whakatü kaupapa reo Mäori e pai ana ki te maha o ngä tängata rerenga kë o Porirua me te rohe e karapoti ana. Ka mau te wehi! Ko Maihi Makiha (Kaiwhakahaere Tari Mä Te Reo) i te toa whakaatu a Te Taura Whiri i te Reo Mäori / Mä Te Reo I tü te rä könohete whänau ‘Kia Piki Te Reo’ i te Feilding Civic Centre i te Rähoroi, te 29 o Whiringa-ä- nuku 2005. He nui ngä momo whakaaturanga ä-tinana, ngä hui awheawhe. He nui ngä momo toa hokohoko/whakaatu përä ki ‘Te Rä o Te Reo.’ I whakamiramirahia ëtahi akoranga pähekoheko reo Mäori i te rä. Ko ëtahi o ngä kaiwaiata ko Whirimako Black, ko Brannigan Kaa, ko Native Sons, ko Toni Huata, me te Käreti o Hato Päora. I wehea te kaupapa kia rua ai ngä tino wähanga: kotahi mö ngä mahi waiata me ngä kaikörero o te rä; ko tëtahi atu mö ngä hui awheawhe, mö ngä toa hokohoko/ whakaatu me tëtahi atamira mö ngä akoranga pähekoheko reo Mäori. Ka pai kë te puta mai o te maha o ngä tängata ki tënei kaupapa, me te aha, nö te rohe o Pöneke me Manawatü ëtahi o ngä tängata i tae atu ki a Kia Piki Te Reo. Me körero hoki mätou mö te whakapaunga kaha a te kairuruku tümahi nei, a Kaye Maree Dunn. Näna i whakarite kia ähei ai te hunga o tënei rohe ki te haere ki tëtahi hui pënei rawa te nui. Tau ke! Mehemea he kaupapa Mä Te Reo täu i ngä rä ki mua, tërä pea ka hiahia koe ki te whakatairanga i runga i a MÄ TÄTOU, te hötaka kaupapa iwi kei runga i te Whakaata Mäori. Ka taea e koe te tuku ngä körero mö tö kaupapa ki a matatou@maoritelevision.com Kia Piki Te Reo 2005 6 Ko te whäinga o Mä Te Reo, kia puta rätou ki tënä rohe, ki tënä rohe i ia marama. Ko te take o ënei haerenga, ko: • te äwhina i ngä mahi aroturuki i ngä kirimana • te tütaki ki a koe me ngä mema o tö whänau, o tö röpü ränei • te kimi whakaaro mai i a koe e pä ana ki tö mätou hätepe whakahaere me te ähua o tö mätou whakapai ake i te tautoko i a koe • te hoatu i ö mätou whakaaro me ö mätou tautoko Ko te tikanga ko Jasmine Cooper, Kaitohutohu Tümahi Matua, te kaiwhakatutuki i ënei haerenga, ä, kua tütaki nei te nuinga o koutou ki a ia i ngä marama ka hori. Mohoa noa nei, kua haere a ia ki Täkitimu, ki te Tai Räwhiti, ki Taranaki, ki Waikato, ki Te Waipounamu me Horowhenua/ Manawatü. I ngä rä tata ake nei i haere tahi a Jasmine räua ko Maihi ki Te Tai He Haerenga Aroturuki – Te Tai Tokerau, Hakihea 2005 Tokerau mö ngä rä e whä. I tïpakohia tënei rohe nä te mea he nui ngä kaiwhakarato hou e whakahaere ana i ngä tümahi Mä Te Reo – tapeke rawa ake e 22. I tïmata nga rä e whä nei ki te whakatakotoranga körero a ngä kaimahi ä-rohe a Te Puni Kökiri, Whängarei. He kaha te tautoko a Te Puni Kökiri i ngä haerenga auau nei, me tö rätou kaha ki te körero mö ngä ähuatanga katoa o te rohe tae noa ki tä rätou whakawätea wähi hui mai mä mätou ki te tütaki ki ngä kaiwhakarato Mä Te Reo. Kätahi ka haere takitahi mai ngä kaiwhakarato o Whängarei ki te tütaki ki a mäua. I pau te rä tuarua ki te pokapü REAP, i Kaitaia. I tü tëtahi hui ä-röpü me ngä kaiwhakarato o Kaitaia, tae noa ki tëtahi hui e pä ana ki te whakakï pürongo mö ngä whakatutukinga me ngä rïpoata ruruku mutunga, hängai tonu ki roto i te pätengi raraunga a Mä Te Reo. I tü anö hoki he körero me ngä kaiwhakarato takitahi. I noho atu mäua ki Panguru mö te rä tuatoru. I muri mai i te hui i Te Kura o Panguru ka pöwhiritia mäua i te marae o Ngäti Manawa, ä, i reira anö mäua e hui a-röpü ana me ngä kaiwhakarato o te rohe. I te rä mutunga i haere mäua ki te kite i ngä kaiwhakarato o Hokianga ki te Tonga me te rohe pü o Te Taitokerau. Ki tö mäua titiro, tino whai hua ana te haere, me tö mäua waimarie ki te tütaki ki te tini o ngä kaitautoko e ü ana ki te reo Mäori. Nä konei mätou i mahara ake ai ki te tino kaupapa i tü ai a Mä Te Reo – ki te tautoko i ngä tümahi reo Mäori o te hau käinga! Ko te tümanako i whiwhi hua anö ngä kaiwhakarato i tütaki ai mäua – ahakoa ko ngä mahi whakaatu me pëhea te tuku pürongo ä-ipurangi, ko ngä körero mö ngä tümahi Mä Te Reo kei tö hapori ränei, ko te tiki mai noa iho i ngä rauemi Mä Te Reo/Te Taura Whiri i te Reo Mäori ränei, ko te kite ränei i tö koutou whanaunga a ‘Maihi Moa.’ Te Haerenga Aroturuki a Mä Te Reo ki Kaitaia Ko ënei ngä kaiwhakauru i te hui i Kaitaia. Nä Maira Berghan räua ko Mere i whakakï ngä hü o Peter Lucas Jones nä te mea i te whakahaere wänanga reo kë a ia i te marae o Maimaru. He whakapakari mahere reo Mäori mö Ngäpuhi Hokianga Ki Te Raki Incorporated Society te tümahi a May Nicholson. Ko Mercia Smith kei te ruruku i te wänanga reo mö ngä whänau whänui o Manukau, tae noa ki ngä hapü o Patu Pinaaki, Ngäti Hine, me Parewhero. Ko Jo Mane anö tëtahi e ruruku tümahi mahere reo mö te Hiku o Te Ika, ä, hei mutunga, ko Hori Chapman kei te whakahaere karähe reo Mäori ki Kaitaia mö ngä kaikörero ähua möhio/tino möhio ränei. Taha mauï ki te taha katau: Ko Maihi Makiha (Kaiwhakahaere Tari Mä Te Reo), ko Jasmine Cooper (Kaitohutohu Tümahi Matua Mä Te Reo), ko Maira Berghan, ko Mere, ko May Nicholson, ko Mercia Smith, ko Jo Mane, ko Hori Chapman. Mä Te Reo 7 Taha mauï ki te taha katau: Ko Claire Morgan, ko John Henry, ko Cheryl Turner Ko te tümahi a te röpü nei i te Rauna Tuarima, ko te whanake mahere reo ä-hapü. Ka taka te tümahi nei, a ‘Mäori Language Survey of Te Mähurehure Homes’ ki raro i te wähanga Mäherehere Reo. (He hapü a Te Mähurehure nö Te Rarawa, ä, noho ai rätou ki Hokianga.) Hei tuatahi i roto i te hätepe mäherehere, kei te whakahaere rangahau te röpü mö ngä käinga katoa o Te Mähurehure, tae noa ki Waimä me ngä wähi tata. E whakamahia ana e te röpü ngä tamariki o te Kura Kaupapa He hǀtaka KƗwanatanga a Mœ Te Reo. I whakatnjria hei whakarato tahua ki te iwi, ki te hapori MƗori hei toko ake i ngƗ kaupapa tnjmahi, i ngƗ hǀtaka me ngƗ ngohe e whakaora ana i te reo MƗori ki ngƗ rohe. Ngœ Wœhanga Tahua: • MƗherehere Reo • Kura Reo – Whakapakari Reo • Kura Reo Ɨ-Iwi • Rauemi Reo • NgƗ Kaupapa Whakaaturanga/ Whakatairanga • WƗnanga Reo • Hǀtaka Reo MƗori / Karaehe Akoranga • Hangarau Whitiwhiti PƗrongo (HWP) Me přhea te tono? Ki te mǀhio mƝnƗ e Ɨhei ana koe, tǀ whakahaere rƗnei ki te tono tirohia te paetukutuku a MƗ Te Reo: www.ma-tereo.co.nz Ka taea te whakakƯ i te puka tono Ɨ-ipurangi te waea mai rƗnei ki te tari o Te Taura Whiri i te Reo MƗori arƗ: 0800 MA TE REO (0800 628 373) Ngœ Rauna Tahua 2006: • Ka tuwhera te rauna i te rƗ 3 Paenga-whƗwhƗ 2006 • Ka kati te rauna 28 Paenga- whƗwhƗ 2006 (mǀ ngƗ tono waea whakaahua, i-mƝra) • Ka kati te rauna 12 Haratua 2006 (mǀ ngƗ tono Ɨ-ipurangi) Waimä Töpü B Trust Mäori o Kaikohe, hei äwhina i ngä mahi o te rangahau, tae noa ki ngä mahi whakamätau i ngä pätai o roto i te rangahau, me te äwhina i ngä mahi uiui whänau. Kua whakaritea te mutunga o tënei tümahi mö te 30 o Haratua 2006. Kotahi noa iho tënei o te maha o ngä tümahi mäherehere reo e whakahaerehia ana e ngä röpü, huri noa i Te Taitokerau. Ko te tümanako ka ähei a Mä Te Reo/Te Taura Whiri i te Reo Mäori ki te tautoko i ngä mahi ruruku i ënei momo ngohe. Mö Te Roanga o ngä Körero Pärongo Tirohia tä mätou paetukutuku www.ma-tereo.co.nz me waea ränei ki a 0800 MA TE REO (0800 628-373) Mä Te Reo Papa 14, Investment Centre Kokonga o ngä tiriti o Ballance me Featherston, Te Whanganui-a-Tara Mä Te Reo Pouaka Poutäpeta 411 Te Whanganui-a-Tara Waea: + 64 4 471-6733 Waea Whakaahua: + 64 4 471-2768 Ïmëra: maihi@tetaurawhiri.govt.nz 8 Ko Arthur Midwood rätou ko Helen Clark ko Tamati Paraone Hei te marama o Haratua ka whakawhiti atu tëtahi ope nö Aotearoa ki te whenua o Kirihi ki te whakanui i te pakanga o Crete. He hokinga mahara, he hokinga whakaaro tënei mö ngä kaumätua i tü ki te pae o Tümatauenga i te pä o Sklavapoula i te uru o te motu o Crete. Nö te tau 1941 i pupü ake ai te pakanga ki reira. Ko tëtahi o ngä kaupapa whakaharahara o te haerenga, ko te whakanui i a Päpä Alexandrous Torakis. Ahakoa ngä taumahatanga o te pakanga, nä töna whänau i Crete i manaaki, i tiaki hoki ngä höia nö te wä käinga nei. I mate a Päpä Alexandrous Torakis i te tau 1944 i roto i te whareherehere o ngä Tiamana. He Hokinga ki Crete Nä Roihana Nuri, nö Te Arawa, Te Atiawa me Ngäi Tühoe Kei te haere hoki te ope nei ki te ono tekau mä rima o ngä whakamauharatanga o te pakanga o Crete ka tü ki Chania ä te 20 o Haratua.. Ko Arthur Midwood tëtahi o ngä kaumätua i roto i te Pätariana Rua Tekau Mä Waru Mäori i haere ki Crete, ä, e hïkaka ana ki te hoki anö ki reira. 9 Te Kura Reo ki Waimärama 2006 Nä Irihäpeti Dixon, nö Ngäi Tühoe Ki te papawai o Motu-o-Kura Ki Ngä Pühake He wai tukutuku He puea ë Te waiora o te iwi ë! Nau mai, haere atu ngä mihi i runga anö i ngä parirau o aroha ki te whänau i Waimärama mö tä rätou manaakitanga i te kura reo i te marama o Kohitätea 2006. I tau atu tëtahi paku kähui manu ki te timotimo i ngä körero i tukua mai ai hei kai mä te hinengaro, mä te ngäkau, arä, ko te kai a te rangatira, ko tö tätou reo Mäori. Ahakoa te tokoiti, i reira katoa ngä matawaka, ngä mäheihei o rätou mä hei häpai i tä rätou i takoha mai ai. Ko te tito ngeri tëtahi o ngä mahi a ngä äkonga. Nä tö mätou manu taki, nä Tïmoti, ngä äkonga i akiaki, i whakatenatena kia whakatakotoria he kupu, he ngeri hei whakamihi i te nihowera, i te ringawera. I whakaritea hoki e ia he whakataetae i waenga i te röpü tuawaru me te tuawhitu hei whakaarotanga mä te katoa. Ka mutu ka köwhiria e te minenga te röpü tuawhitu hei mihi atu ki te haukäinga. Kätahi rä ngä kupu reka ko ërä o ngä rangapü rä! Ko Ihi, ko Wehi i tü ai i taua pö. E whai ake nei ngä kupu o te ngeri i titoa e te röpü tuawhitu… Hikatoa, Kurukuru, Whakaiti, Ngäi Uru ki te Rangi! Ko ngä hapü e whä o Waimärama E ringa, e ueke Ko te ringa raupä tënei Kua toremi a Pakaroa He kupu atu anö te Pakaroa mö te hiakai, te paku kai ränei I te ia aroha o Ngä Pühake He puna wai a Ngä Pühake kei tua atu i te Motu-o-Kura i Waimärama Të kitea te kamenga mahue Ka kore e kite atu i tëtahi paku toenga kai Kua nanawe te reka ki te kakï Kua tökenekenetia te korokoro Kätahi rä te iwi tangiweto ki te kai, ko te ao Mäori Käore e tua atu i te kai ki te Mäori! Engari rawa nä koutou Mäkona ana te korokoro o Uenuku Engari nä te kaha manaaki kua tä te ihu o te tangata kaha ki te kai Kötamutamu, kötamutamu Te heke o te tarawai Te reka hoki! Ka rere noa te wai o te waha Toka-a-Kura Ko te motu kei Waimärama Toka-tü-moana Tërä e tü kaha ana, e tü rangatira ana Toka häpai nö ngä whenua Tërä e kaha raupï nei, e kaha manaaki nei Kai aku ihorei, e aku rangatira Auë! Hï! E hika mä, ka waiho ake mä te ngeri nei töna ake tikanga e whakamärama atu. He kupu mihi ënei nä ki te ringawera, ki te marae, ki te tangata e kaha manaaki nei i te hunga manuhiri, ahakoa ko wai, ahakoa nö hea. He kupu mihi hoki ënei ki te mökarakara, ki te reka hoki o te kai. Mokori anö kia rere noa te mihi ki taua reka rä! Ki te kore a Rakahore, kua kore a Parawhenua. Nä reira, e aku whanaunga e noho ora rä i te pütake o Whanganui-a-Tara, i te taha hoki o te Motu-o-Kura, ka kore rawa te puna mihi e mimiti, engari ka puea ake tonu përä i a Ngä Pühake. Tënä tätou. Ko te hunga whakarongo ki te manu taki a Tïmoti Karetu 10 Nö ngä tau tata nei i huihui ai ëtahi hoa ia wiki ki te körero Mäori. He körero parau noa iho, ehara i te mea ka piki whakarunga ki te kauru o Täne-te-wänanga, heoi anö rä he huihui i raro i a Täne whakapiripiri. Äe rä, ko te körerorero i te körero te take. Koinä. Taka mai ana ki ënei rangi, kua whai tohu, kua whai paewhakaata, ä, e huihui tonu ana ngä hoa körero Mäori i raro i te kaupapa Tïwaha. Ehara i te mea, he karapu reo Mäori a Tïwaha; e hë, he karapu whakawhiti körerorero kë i te reo Mäori. Nä, anei ëtahi o ngä hïkoitanga o tënei karapu reo Mäori hei whakaarotanga ake, inä toko noa ake te hiahia ki te whakatü pënei i tëtahi karapu reo Mäori. Tapaina I tapaina tö mätou röpü ko Tïwaha i runga i te whakaaro he pai tonu kia rangona te reo Mäori e häparangi ana i te pokapü o te täone. He mea tiki atu te ingoa i te rerenga körero o te waiata, whakarongo ake au ki te tangi o te manu...Tïwaha ake rä i tana waha rekareka. Nä, ko Tïwaha. Nä, ko ngä kupu whakahau ki a tätou, kia tïwaha ake rä i töu waha rekareka. Kaupapa I wänangahia ngä kaupapa mö tö mätou karapu, ka puta ko ënei: • kia körerohia te reo Mäori ia wiki ki Te Papaioea i tëtahi wähi öpaki, • kia tuia te arero Mäori i te wähi kotahi, i te horopaki öpaki, • kia rangona he reo ngahau, he reo hängai ki te ao hurihuri, • kia akiaki atu ki te tangata körero Mäori. Wähi me te Wä E tau ai a Tïwaha, ka huihui ki te wähi örite, i te wä örite ia wiki, ia wiki. Nä, ko tëtahi wharekai i te 5.30 ki te 7.30 tä matou i whakarite ai. Ko te painga atu o te huihui ki te wähi me te wä örite ia wiki, e taea ai e tënä e tënä te peka mai i runga i te möhio he wä, he wähi körero Mäori. Kua hainatia e Whakaata Mäori me Te Taura Whiri i te Reo Mäori tëtahi whakaaetanga manatü whai hua mö ngä rä ki mua. Kua whakaaro ngä pokapü e rua nei ki te mahi ngätahi i runga i te maha o ngä kaupapa kökiri, tae noa ki ngä mahi tirotiro i te kounga o te reo Mäori o ngä hötaka a Whakaata Mäori, te hoatu äwhina mö ngä mahi mäherehere reo, ngä mahi whakangungu me te whakamätautau, tae noa hoki ki ngä hotaka mahi tahi. Ko te körero a te kaiwhakahaere matua, a Jim Mather, he nui tonu ngä whäinga örite a te hongore (pouaka whakaata) me te kömihana, ä, mä te whakaaetanga nei e whakatü te pou taräwaho mö tëtahi hononga mahi. Kei te pïkau Te Taura Whiri i te Reo Mäori i tëtahi rautaki whakatairanga reo Mäori, e kïia ana ko Körero Mäori, ä, ki töna whakaaro he kaiwhai pänga matua a Whakaata Mäori mö te whakatairanga i te reo ki ngä hapori Mäori me ngä hapori whänui o Aotearoa. E ai ki a Jim, ka whakaae ngä whakahaere rürua nei ki tëtahi mahere mahi ä-tau, me te whai whakatutukitanga auau me tëtahi rärangi o ngä kaupapa kökiri mahitahi. He mea nui kia kaha, kia taketake hoki te hononga nei me Te Taura Whiri i te Reo Mäori kia taea ai te pupuri me te whanake i te kounga o te reo e puta ana i runga i te pouaka whakaata me te wähi mahi o Whakaata Mäori. W hakaahua: Vanessa Bidois Kua puta he hononga ki waenganui i a Whakaata Mäori me Te Taura Whiri i Te Reo Mäori Nä Vanessa Bidois i tuhi. Nö Ngäti Ranginui me Te Arawa Ko Hohepa MacDougall te kaiwhakamäori, nö Ngäi Tühoe Kei roto i te pikitia: Ko Haami Piripi, Kaiwhakahaere Matua o te Kömihana i te taha o Jim Mather räua ko Kingi Ihaka o Whakaata Mäori. Ko Darryn Joseph, no Maniapoto Tïwaha: He Karapu Reo Mäori Nä Darryn Joseph, nö Ngäti Maniapoto 11 Mätäpono I tau ki runga i ënei mätäpono e whä hei arataki i a mätou. He mea nui ënei hei atawhai i te tangata e ako ana i te reo Mäori, inä te hunga arero whïwhiwhi: • körero Mäori mai, körero Mäori atu • mä te hë ka möhio ki te tika • kaua e wehi, kaua e whakamä • manaakitia te tangata Pou Reo Ko te mea nui pea kia taetae atu tëtahi tangata he pakari ake töna reo i ërä atu. Ka noho ia hei kanohi whakaratarata, hei papakupu i ëtahi wä, hei whakahaere körero ränei inä noho wahangü ana te röpü. Me kï, ko ia hei paihere körero. Nui tonu ngä kaupapa hei whakarite i mua i te haeretanga atu, he take mai i te reo irirangi, mai i te niupepa, mai i te pukapuka, i te whare pikitia, i te hui, i hea anö ränei. Rärangi Arero Mäori Ko rätou i whai wähi mai, rätou i whai whakaaro mai, ka tuhia ö rätou ingoa ki te rärangi ingoa. Inä puta ana tëtahi hui kë, inä he pö käri, he pö pëhea ränei ka tukuna he ï-mëra, he käri, ka waea atu ränei ki a rätou. Pö Motuhake E hikohiko tonu ai te ngäkau, i ia wähanga o te tau ka mahia he kaupapa kë mö tëtahi pö Rähina. Inä rä he pö käri me te reo mako o te riwhiriwhi käri, he pö maita me te reo whakatoi o te tuku maita, he pö täkarokaro ränei i ngä këmu papa pënei me te reo Ketu Kupu. Tokorima ki ia Tëpu He ‘ture’ tënei e pai ai te whakawhiti körero, kia kaua e neke atu i te tokorima ki ia tëpu. Inä neke atu i te tokorima tängata ki te tëpu, ka kore tëtahi e whai wä ki te whakaputa whakaaro, ä, ka riro mä tëtahi e kauhau täna nei kauhau. Inä tirohia ana tä mätou tohu, e rua kë ngä manu körero e anga atu ana, e anga mai ana, kaua ko te mea kotahi e körero ana ki a ia anö. Kia pai ai te wairua, kia tokoiti ki ia tëpu körero ai. Whakaputa Körero Tirohia www.tiwaha.co.nz mö ëtahi körero anö mö Tïwaha. Ko reira ëtahi kupu whakamärama mö mätou me ngä niupepa i whakaputaina i ngä tau nei me te wä me te wähi e hui nei mätou. Heoi, kua rua tau mätou e haere ana ki tëtahi wharekai, ä, kua katia töna tatau i te pö, nä reira e kimi wharekai hou ana mätou i tënei wä tonu. Nä reira, koinä rä ëtahi o ngä pitopito whakaaro i a mätou e whakahaere ana i tö mätou nei karapu reo Mäori. Ka whai wähi hou ana mätou, ka raua atu ki runga i te ipurangi. Wai ka hua, kei haramai ana, ä, ka pä te ihu ki ngä tängata o Tïwaha. Te mea mïharo kë, mö Aotearoa nei, he arero toru ëtahi o mätou. He reo Hapanihi, he reo Tiamani, äe pea, he reo Rotarota. Tërä ka tütaki mai ki a Höhepa, ki a Fay, ki a Anya, ki a Lachy, ki a Jhan ränei. Mehemea ka whakatüria töu ake karapu reo Mäori, kia manawanui. He kaupapa reo tënei e pai ai tö reo, ö whakaaro, äe rä, me tö möhio ki te whakawhitiwhiti körero. Te Whakataukï Nä Hohepa MacDougall, nö Ngäi Tühoe. Nä Fredrick Tumutumu te karakia i tito, nö Ngäi Tühoe hoki “Ka rere a Matariki, ka wera te hinu” I ngä rä o mua koinei te wä, i haere ai ngä tïpuna ki te tähere huahua mä rätou, përä ki te kererü, ki te kiore, kätahi ka tunua mä te paera ki roto i te köhua, i roto anö i ö rätou ake hinu. Nö konei te körero ‘ka wera te hinu’, arä, kua rongo koe i te hinu e hihï ana, e päkëkë ana, me te kakara hoki o te hongihongi atu. “Ka nanawe te reka ki töna kakï, me te mau anö i te hä o te kakara ki te waha.” Mutu ana te tunu, kua waiho kia makariri, kätahi ka raua ki ngä tahä, ki roto tonu i taua hinu rä. Kätahi ka raua ki te pätaka mö ngä rä o te hötoke e tü mai ana, mö ngä wä whängai i te manuhiri tüärangi. “He huahua anake te kai pai mä te tangata.” I ënei rangi kua kore e taea tënei mahi nä te mea kua rähuitia katoatia ngä manu, ä, kua kore hoki he kiore Mäori. Häunga tërä, kei te haere tonu tënei momo ähua whakataka kai, arä, ngä mahi huahua (tahu) toenga kai përä ki te toenga hängi i muri mai i tëtahi häkari nui. Kia kore ai hoki e moumou te kai kua tahua mä te paera ki roto i te köhua hinu poaka, kätahi ka purua ki tëtahi puoto ka waiho mö te wä ka hiahiatia. I përätia anö ëtahi kaimoana, përä ki te päua, heoi, kua kore e taea ënei mahi i näianei nä ngä ture e pä ana ki te kohikohi kaimoana. Nau mai e ngä nuinga e hora nei I haere mai nä koe i Whakatupu-a-Nuku i Whakatupu-a-Rangi i Wai-iti i Wai-tä i Iho-matua i Aho-matua i Hotu-ihi-Rangi Tä awhia ki a Rehua, ki a Tama i te ao märama E Rongo-marae-roa, whakairia te kete körero ki te Tähühü kia tina, Karahuihui e…………Taiki e……… 12 Maramataka Paenga-whäwhä 3 Mä Te Reo Ka tuwhera te rauna tuaono. Mä Te Reo Pouaka Poutäpeta 411 Te Whanganui-a-Tara www.ma-tereo.co.nz Waea: + 64 4 471-6733 Waea Whakaahua: + 64 4 471-2768 Ïmëra: maihi@tetaurawhiri.govt.nz 5 me 7 He Hui Awheawhe a Te Kooti Whenua Mäori o Te Taiktokerau Te tari o WINZ, i Kaikohe Jackson Katene (09) 983-9962 jackson.katene@justice.govt.nz 10 He Hui Awheawhe a Te Kooti Whenua Mäori o Waikato Maniapoto Te Puni Kökiri, Tauranga Erana Brewerton (07) 957-7908 (027) 4534-419 erana.brewerton@justice.govt.nz 12 He Hui Awheawhe a Te Kooti Whenua Mäori o Waikato Maniapoto Maniapoto Mäori Trustboard, Te Kuiti Erana Brewerton (07) 957-7908 (027) 4534-419 erana.brewerton@justice.govt.nz 17 – 21 Whänau Ora – He hui mö ngä Neehi Tauira Mäori Murihiku Marae, Waihopai 28 Mä Te Reo Ka kati te rauna tuaono mö ngä kape ä-pepa (tae noa ki ngä tono ä-ïmëra, ä-waea whakaahua hoki) Mä Te Reo Pouaka Poutäpeta 411 Te Whanganui-a-Tara www.ma-tereo.co.nz 18 – 20 He Waka Eke Noa 2006 Rydges Hotel, Rotorua 18 – 23 Te Kura Whakapakari Reo ki Ötautahi Te Wänanga o Ötautahi, Ötautahi gdavis@paradise.net.nz 22 Te Taiopenga o Tainui Waka Kapa Haka Mystery Creek Events Centre, Mystery Creek, Kirikiriroa Craig Muntz twct@ihug.co.nz 07 854–7519 30 Tanetinorau Opataia Whänau Te rä kati mö ngä tono o te Trust Education Grant Ä-motu Haratua 7 – 24 Koroneihana Ngäruawähia 12 Mä Te Reo Ka kati te rauna tuaono mö ngä tono ä-ipurangi. Mä Te Reo Pouaka Poutäpeta 411 Te Whanganui-a-Tara www.ma-tereo.co.nz Pipiri 15-17 Matauranga Taketake: Wänanga ä-Ao, o Ngä Tohu Taketake o te Oranga Pai Te Whanganui-a-Tara Ngä Pae o te Märamatanga (09) 373- 7599 extn 84220 info@maramatanga.ac.nz 26 – 25 Matariki Festival Tämaki-makaurau Stephen Bradshaw (09) 360-4207 stephen.bradshaw@aucklandcity. govt.nz 31 – 11 Mäui: One Man Against the Gods Isaac Theatre Royal, Ötautahi Clare Needham clare@teaomarama.com http://www.mauitheshow.com Äkona te Reo Nä Juanita Teepa, nö Ngäi Tühoe I whakaputahia te Collins Mäori Phrasebook & Dictionary (revised and updated) a Patricia Tauroa (Ngä Puhi, Te Aupöuri me Te Rarawa i te 13 o Hui–tanguru 2006. Nä tëtahi o ngä kaimahi a Te Taura Whiri i te Reo Mäori tënei pukapuka i tuku mai ki ahau hei pänui, hei tuhi körero hoki. Äkene pea nä taku matatau ki te körero Mäori, ki te tuhituhi Mäori hoki, i ähua äwangawanga ahau mö tënei. Nä te aha, e aua; engari ka noho ahau ki te äta tirotiro i te pukapuka, ki te äta pänui hoki, ä, me te aha, me tana tino pai! Mehemea kei te ako tonu koe i te reo Mäori, kei te matatau ränei koe, koinei tëtahi pukapuka hei äwhina i te whakapakaritanga o te reo i te käinga, i te mahi, i hea rä, i hea rä. Ki ahau nei, ko te tino painga o tënei pukapuka, ko tana whakanui, tana whakatairanga hoki i te reo Mäori. Kua whakatuwherahia tëtahi huarahi kia hora haere ai te reo Mäori ki ngä wähi katoa puta noa i te motu, i te ao hoki. Ko ngä tauira kua tühia ki tënei pukapuka, ko ngä kïanga mö ngä wähanga whaikörero, arä, ko ngä mihi, ngä karakia, ngä whakamoemiti, ngä poroporoaki me te whakaeke hoki ki runga i te marae. Ko ngä körero öpaki tëtahi atu wähanga, arä, ko ngä kïanga o neherä mö ngä wähanga o te tau, mö ngä rä, ngä wiki me ngä marama, mö te mätauranga, mö ngä urupounamu me ngä urupare, mö te whakawhanaungatanga me ërä momo ähuatanga katoa o te reo. Hei wähanga whakamutunga, e kitea ai ëtahi rärangi kupu reo Mäori reo Ingarihi, reo Ingarihi reo Mäori hoki. Kua tuhia tënei pukapuka ki te reo ake o Ngä Puhi, ä, käre he mate o tërä. Ko te take matua, kua tuhia tënei pukapuka ki te reo Mäori, ahakoa reo nö Ngä Puhi, ahakoa reo nö iwi kë, ko te mea nui kë, kua whakaputahia ënei momo kïanga ki te tini, ki te rahi. He mihi tënei nä Te Taura Whiri i te Reo Mäori ki a koe Patricia Tauroa mö tënei takoha nui whakaharahara. Ehara i te mea, he pukapuka ako i te reo Mäori anake, he pukapuka hoki e taea ai te reo Mäori te whakauru ki ngä kokonga katoa o te ao. Ahakoa iti, he mäpihi pounamu.