Te Reo Māori, Tōku Oranga, Tōku Ara Mahi | Te Taura Whiri i te Reo Māori Skip to main content Skip to page navigation Māori English Māori English Enter search terms Rapua whānuitia Menu Enter search terms Main navigation Ko wai mātou He aha Te Taura Whiri i te Reo Māori? Ngā tātai kōrero Tānga rangatōpū Whakapā mai Pānui Pāpāho Ā mātou mahi Te Tuku Tohu ki ngā Kaiwhakamāori ā-Tuhi, ā-Waha Whakamātauria Tō Reo Māori Rēhita Kaiwhakamāori ā-tuhi ā-waha Te whakawhanake reo, whakamaherehere reo Te Pūtahi Rangahau Ngā Tikanga Tuhi Te Amo Te Reo Māori Tikanga Māori Whakahuatanga : Pronunciation Learning te reo Māori resources Te Reo Māori Mō ngā take motuhake Wāhi Ako Reo Kaupapa Whakatairanga Te Wiki o te Reo Māori Hīkoi Whakanui i te Reo Māori Rauemi He Muka He Muka Pūrangaranga Breadcrumbs Home He Muka He Muka Te Reo Māori, Tōku Oranga, Tōku Ara Mahi Kāinga I tēnei putanga → Te Matatini ki te Ao → Te Vaka Reo ki Hawai’i 2019 → Te Reo Māori, Tōku Oranga, Tōku Ara Mahi → Te Kupu a Te Toihau → Kupu Hangarau - Paengawhāwhā → Ngā kupu kāore i roto i te Wiremu → Karanga Aotearoa e! → Whāia kia tata → Whakamāoritia te Ao Te Reo Māori, Tōku Oranga, Tōku Ara Mahi Nā Ian Cormack | Paengawhāwhā 2019 Nā Ian Cormack tēnei whakaahua. Nō te wā e whakaako ana ia i te Kāreti o Pēwhairangi. E whakaatu ana hoki i te whare whakaako i kōrero ai ia i tana kōrero (i te tau 1976). Ko Aoraki te mauka Ko Waitaki te awa Ko Kāti Rakiāmoa, ko Kāi Te Ruahikihiki kā hapū Ko Kāi Tahu te iwi. I whānau au i te wā o te Pakanga Tuarua o te Ao, i Kaikōura, i te tau 1944. Tokorima ngā tamariki i tō mātou whānau. Ko au te mea tuarua. I a au e tamariki ana i pupū ake i roto nei te wara ki te ako i ētahi atu reo. I te kura, i te whare wānanga anō hoki i whāia e au tēnei kohara ōku, me te aha ka puta i te whare wānanga me te tohu paetahi i roto i te reo Rūhia, te reo Wīwī, me te reo Tiamana. Ka whakatau kia whakangungua hei kaiako kura tuarua. I tīmata au ki te whakaako i te reo Wīwī me te reo Ingarihi i te kura tuarua o Whanganui i te tau 1968. Kāore he kura i taua wā i pīrangi ki te whakaako i te reo Rūhia. I te tau 1970 i mārena māua ko tōku hoa rangatira. I te tau 1971 i tīmata māua tahi ki te whakaako i te Kāreti o Pēwhairangi, i Kawakawa, i Te Tai Tokerau. Ko te reo Wīwī me te reo Ingarihi ōku marau whakaako. Heoi, i tētahi rā, i a au e whakaako ana i tōku akomanga reo Wīwī o te reanga tuaono, ka tukuna e tētahi kōtiro tēnei pātai ki a au, "E pā, he aha koe i kore ai e whakaako i tōku reo, te reo Māori ki a au? He pai ki a au ō whakaakoranga, engari ka tino hiahia ki te ako i tōku ake reo. Ahakoa e kōrerotia ana e ōku mātua, kāore rāua e kōrero ana i te reo ki a au.” Tumeke pai ana au i taua pātai. Ka whakatau māua ko tōku hoa ki te ako i te reo Māori. Māringanui e whakahaere ana te minita mihingare o Kawakawa i ētahi karaehe reo Māori i tōna kāinga. I tua atu, i roto i tētahi atu o ōku akomanga reo Ingarihi ētahi tama tino matatau ki te reo Māori. He mea whakatau e rātou tokowhā me māua ko tōku hoa ki te whai ngātahi i te whakamātautau kura tiwhikete reo Māori i te mutunga o te tau 1971. I angitu te katoa, ka puta i te whakamātautau. I taua wā kāore he kōhanga reo, kāore he kura kaupapa Māori, kāore he akomanga arareo Māori. E whakaako ana ētahi kura tuarua ruarua i te reo Māori i te Tai Tokerau. He mea whakatau kia tīmata te whakaako i te reo Māori i te tau 1972 ki te Kāreti o Pēwhairangi. Engari me tiki i te kaiako reo Maori whai tohu i hea? Whai mai ana i ngā kōrerorero ki ngā hapori, ka puta te whakaaetanga manauhea ko au, te ihu hūpē nei, hei kaiako reo Māori taea noatia kia kitea rā anō tētahi hei whakakapi i taua tūranga. Kāore he rauemi whakaako i te reo i tua atu i ngā pukapuka a Hoani Waititi, Te Rangatahi, i taua wā. Ko tā te kaiako he hanga i āna rauemi whakaako. I āhei au te whakamahi i ōku pūkenga whakaako reo kē hei āwhina i a au. I te tau 1972 ka werohia au ki tētahi pātai nunui tuarua. Ka whakatata mai tētahi tama me te pātai, "E pā, he Māori koe? E hiahia ana tōku māmā ki te mōhio." Tumeke pai ana anō ahau. Kīhai au i mōhio mēnā he toto Māori i roto nei. Ehara tērā i te take kōrero i roto i tōku whānau i a au e tamariki ana i Te Waipounamu. Ka tuhi reta au ki tōku matua kēkē, ki a Syd Cormack. Ko ia he tino pūkenga mō ngā take whenua Māori i Te Waipounamu i taua wā. Ka whakautu ia i tōku reta – e 26 ngā whārangi e whakamārama ana i tōku whakapapa Kāi Tahu me Kāti Māmoe. Kātahi anō au ka mōhio, ehara te reo Māori i tētahi anō reo hei akoranga māku, engari anō ko te reo Māori tōku reo anō. Mai i taua wā ka pūmau tonu taku aro ki te reo Māori. I waiho ērā atu reo ki te taha. He nui ngā wā i pau i ngā marae i ngā ahiahi pō, i ngā mutunga wiki anō hoki. I te roanga o te wā ka piki haere te maha o ngā akomanga reo Māori i te kāreti. Ka tīmataria hoki he akomanga whakairo i te kāreti, ko Warahi Hetaraka te tohunga whakairo. Ka whakatuwheratia he whare akomanga, he mea whakairo hei kāinga ruruhau mō ngā tamariki. I te katinga o te Mōtatau District High School, ka haere ngā ākonga o reira ki te Kāreti o Pēwhairangi kuraina ai. Mō ngā tamariki Māori nō Matawaia me Motatau ko te reo Māori tō rātou reo tuatahi. Me kore ake rātou hei whakaako mai i a au ki te reo! I te tau 1980 ka hoki mātou ko tōku hoa me ā māua tamariki tokorua ki Whanganui noho ai. Ka hoki anō ki te Kura Tuarua o Whanganui, engari i tēnei wā e whakaako kē ana au i te reo Māori. I roto i te tekau tau 1980 i mahi au hei kaiako reo Māori, hei kaitirotiro kura tuarua, hei kaitohutohu reo Māori. I te tekau tau 1990 he kaiarotake ahau mō Te Tari Arotake Mātauranga i te tari ā-rohe o Whanganui. Ko tāku hei tātari i ngā kōhanga reo me ngā kura kaupapa Māori kātahi anō ka tīmata. I te tau 1994 nā ōku hoa mahi Māori i te tari i whakaae kia noho au hei kaiwhakahaere mō rātou. I tō mātou rōpū te haepapa ki te arotake i ngā kōhanga reo me ngā kura kaupapa Māori puta noa i Aotearoa. He mea tuhi ngā pūrongo katoa ki te reo Māori. Tae mai ana ki te tau rua mano, kua wehe kē au i Te Tari Arotake Mātauranga, kua whakatau ki te mahi hei kaiwhakamāori ā-tuhi. Kua puta i te whakamātautau Toi Reo Māori i te tau 2004. E mahi tonu ana māua ko tōku hoa i tō māua kamupene whakamāori ā-tuhi, Taumatua Māori Language services Ltd, i tēnei rā tonu. Ko tētahi o aku tino aro ināianei ko te reo o te hangarau matihiko. E ako ana au i te reo mai i te tau 1971 tae noa mai ki tēnei rā. Ia rā, ia rā e ako ana i ngā kupu hou, ngā kīanga rānei e hou ana ki a au, me te mōhio anō ka ako tonu kia mate rā anō. Ian Cormack 26/03/2019 RSS Feed Footer Ko wai mātou He aha Te Taura Whiri i te Reo Māori? Ngā tātai kōrero Tānga rangatōpū Whakapā mai Pānui Pāpāho Ā mātou mahi Te Tuku Tohu ki ngā Kaiwhakamāori ā-Tuhi, ā-Waha Whakamātauria Tō Reo Māori Rēhita Kaiwhakamāori ā-tuhi ā-waha Te whakawhanake reo, whakamaherehere reo Te Pūtahi Rangahau Ngā Tikanga Tuhi Te Amo Te Reo Māori Tikanga Māori Whakahuatanga : Pronunciation Learning te reo Māori resources Te Reo Māori Mō ngā take motuhake Wāhi Ako Reo Kaupapa Whakatairanga Te Wiki o te Reo Māori Hīkoi Whakanui i te Reo Māori Rauemi He Muka He Muka Pūrangaranga Contact Us +64 4 471 0244 info@tetaurawhiri.govt.nz Postal Address: Level 11, The Co-operative Bank House 20 Ballance St, Wellington 6011 Sitemap Te Matatapu Te Noho Wātea o ngā kōrero He Kupu Kaupare Te Taura Whiri i te Reo Māori © 2019 Last modified: 30th April 2019