![]() |
Te Wananga 1874-1878: Volume 2, Number 15. 14 August 1875 |
![]() |
1 137 |
▲back to top |
TE WANANGA. HE PANUITANGA TENA KIA KITE KOUTOU. "TIHE MAURI-ORA." NAMA 15. NEPIA, HATAREI, 14 AKUHATA, 1875. PUKAPUKA 2. PANUITANGA Ki Ngatikahungunu me nga hapu e noho ana i waho o te Porowini o Haku Pei. WINEHETI WHARE HEHITINGI TIRITI NEPIA Kua timata ki to whakahaere mahi toa hokohoko taonga i Nepia. I runga i tenei mahi ka whakaatu ia, ko nga moa o tanu toa, he tera, he puutu, me era atu taonga o paingia ana e nga tangata Maori. Ko tana tino kupu nui tenei kia koutou e kore a iu e tono utu ki nga tangata Maori i totahi utu rero ke i te utu o tonoa ana i te Pakeha mo ana taonga. Ko una taonga o hoatu, mo te MONI, koia te take i whakangawari i te utu. Heoi ano tana i tono ai inaianei, kia haere mai ki te whaka- matau i to ngawari o te utu kia kite hoki i te pai o nga taonga. KEI NGARO TAKU INGOA: W. H. PINGIKI, WINIHETI WHARE, HEHITINGI TIRITI, NEPIA.
![]() |
2 138 |
▲back to top |
Te Wananga. PANUITANGA. KUA whiwhi ahau i te Tangata tino mohio ki te mahi i nga Pu pakaru, ki te mahi i nga mea katoa o to Pa. Ki te hunga Pa hou ano hoki, maana e mahi nga Pa katoa o nga Maori. Na PAIRANGI, Nepia, Aperira 12, 1875. Kai hoko paura. [TRANSLATION.] NOTICE.—The undersigned, having secured the services of a first-rate gunsmith, is now prepared to mend, make, and repair all sorts of fire-arms.—M. -BOYLAN, Licensed for the sale of ammunition. Napier, April 12, 1875. 4 Whare hanga Kooti, Nepia. NA G. PAKINA, Eai hanga Kooti, me te mahi Terei, kai rongoa Hoiho, me te mahi i nga rino katoa e mahi ai te Parakimete, Hehitingi Tiriti, Nepia. HE mea mahi nga Kooti me nga Kareti, ki te tikanga o nga tauira hou, o Tawahi o Merika, a he mea mahi pai te hanga o aua mea. He mea peeita ano hoki eia, a he utu tika tana utu i tono ai mo ana mahi. 21 KI te puta he whakaaro ki nga tangata e korero ana i tenei Niupepa ka whakamohiotia ratou ki nga mahi hanga whare, ki nga mapi whakaahua whare, ki nga tikanga hoki o te hanga whare i runga i te tuhituhinga. Tenei au hei whaka- rongo ki nga hiahia o aua tangata, nui atu hoki taku pai ki te whakaatu i nga tikanga katoa o taua tu mahi, ana tonoa mai ki au. PENE METE, Kai whakahaere whare, Tenehana Tiriti, Nepia. NASH & DAVIES, PAINTERS, GRAINERS, SIGN WRITERS, AND HOUSE DECORATORS, WAIPUKURAU. White Lead, Oils, Glass, Paperhangings, &c., at the cheapest possible rates, always on sale. 45 NAHI RAUA KO REWETI. He kai Peita whare, he kai mahi Karaihe ki nga Wini, He kai tuhituhi ingoa, he kai mahi Kia pai a roto o nga whare, KEI WAIPUKURAU. Ho Peita ma, He Hinu, he Pepa-whare, kei a raua mo te utu iti. " 45 TE WARA MA, I NEPIA, HEHITINGI TIRITI, Kei tawahi ake o Te Tari o te " Wananga." KO ana Wati e hokona ana eia. He Wati Hiriwa, he Wati Ingirihi, £6 10s. E mahi ana aia i nga Wati, kaore e haere tika i a ratou te taima. 27 Na Hati Raua ko Raunui. NGA Moenga, me nga tini tini o nga mea pera. Kei ta raua Toa, i te taha o to Haku Pei Karapu. 15 P. MARUNI, TOA HOKO I NGA KAI KATOA, i Hehitinga Tiriti, i Nepia. MAANA e hoko ki nga Maori nga taonga pai, a he iti te utu o aana taonga. E hoko ana aia i nga Kaanga, mo te Hei a nga Maori, a he utu nui taana ; Whaihoki he moni pakeke te utu. Na P. MARUNI. 12 PANUITANGA. KI te mea he hiahia hoko, huka, ti, mau i te tura- nga kaipuke i Ahuriri, me haere mai kia Tamati Mihene, a maana e hoatu nga mea pai, a he iti te utu. He Puutu ano hoki aana, me etahi atu mea. TAMATI MIHENE. I 35 Ahuriri.
![]() |
3 139 |
▲back to top |
Te Wananga. Ko H. TURI, Te kai hoko o nga TI me nga HUKA, a he iti te utu o ana taonga e hoko atu ai, a he tino pai ana taonga. Ko nga taonga e tonoa ana ki aia, e tukua atu ana eia ki te hunga hoko, ki nga whare Rerewei, a koia hei utu i te kawenga ki reira. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_7 MO NGA WIKI E TOKU ANAKE A Te KOHIKEREWE, MA, O AKARANA, E NOHO AT I NEPIA. 1 i KUA tu te whare hoko a ratou i Nepia, hei hoko i nga tini taonga. Kei te taha o te whare o " Te Wananga" taua Toa i Hehitingi Tiriti. E kore e roa ta ratou noho i taua Toa. A he mea tiki pu a ratou taonga i Ingarangi, koia i mea ai o hoki rawa iho ana nga utu o a ratou taonga, i te hoko taonga, a nga tini Toa i i Nepia. Na KOHIKEREWE. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_9 T. WIREMU, Kai hanga PUUTU, me nga HU, I Hehitingi Tiriti, Nepia. TAMATI WIREMU. 11 Kei a Nataniora Hakopa i Hehitingi Tiriti, TE TUPEKA pai, nae nga TIKA, • me nga PAIPA Mihini, Me nga mea whakatangitangi Koriana, me nga Wai kakara, me nga taonga tini noa atu. A he kotahi ano ana utu e tono ai ki te Pakeha ki te Maori. Ki te mea ka hokona etahi o enei mea e nga kai tiaki Toa, penei e hoki iho te utu. 6 WIREMU MAKARINI, KAI MAKETE. HE MAKETE hoiho aana, i nga Hatarei katoa, kei te vvhare tepara nui i Nepia. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_10 Ko H. KATA, MA. KAI HANGA WHARE, E NOHO ANA, i Nepia nei, TERA aia e pai ki te whakarite i nga mahi hanga whare ma nga tangata Maori o i te Porowini o Haku Pei. Na H. KATA, MA. o O MEREPONA KAPU, 1875. Ka Reihi a te 9 o Nowema. HE whakamahinga kia 300 nga tangata, £1 mo te tangata whakatapoko. KO NGA HUA. Hoiho Tuatahi . ... ... ... ..£125 Hoiho Tuarua... ... ... ... . 50 Hoiho Tuatoru . ... ... ... . 25 Mo nga hoiho e reihi ana ... ... . 50 Mo nga hoiho kihai i reihi, otiia i mau ano te ingoa mo te reihi ... ... . 50 £300 Ko te tangohanga o nga tikiti kei te Mahoneke Hotera i Nepia a te Mane te S o Nowema i te 8 o nga haora. Ka utua nga tikiti a te taenga mai o te "Atareihana" Nupepa otira ka tangohia te 5 paiheneti hei utu i te whaka-haerenga o taua mahi. H. O. KOTANA, Mahoneke Hotera. Kai Tiaki i te Moni. Nepia. 16
![]() |
4 140 |
▲back to top |
Te Wananga. TIME TABLE. COBB AND CO.'s TELEGRAPH LINE OF ROYAL MAIL COACHES LEAVES Paki Paki TWICE DAILY for Te Aute. Kai- kora, Waipawa, after the arrival of the 7.30 a.m. and 12 o'clock Trains from Napier ; returning from Wai- pawa at 8.30 a.m. and 1.30 p.m. Leaves for Waipukurau daily after the arrival of the 12 o'clock Train from Napier, returning from Waipukurau every morning at 8.30. Leaves for Wanganui, Wellington, and all intermediate places, EVERY WEDNESDAY MORNING ; reluming every SATURDAY at 2.40 p.m. Passengers, unless booked at the office in Napier cannot depend upon obtaining a scat. All parcels must be booked in Napier, and carriage pre- paid. ANDREW PETERS, Proprietor. 49 NGA RA E HAERE AI. NGA PAHIHI KAWE MEERA O TE TEREKARAWHI A KAAPU ME ANA HOA E HAERE atu aua i Te Paki Paki i nga ra katoa o te Wiki ki Te Aute, Kaikoura, Waipaoa, i muri iho o te taenga atu o nga Tereina o Nepia i te 7.30 o te ata, me te 12 o te tina. A e hokimai ana aua Pahihi i Wai- paoa i to 8.30 i te ata, me to 1.30 o te tina. A i nga ra katoa o te Wiki e haere ana ki Waipukurau, i muri iho o te taenga atu o te Tereina o Nepia i te 12 o te tina, a e hokimai ana i te 8,30 i te ata. E haere ana ki Whanganui, ki Poneke, me nga wahi katoa i te ana atu ki aua whenua i nga ata tu o nga WENETI katoa, a e hoki mai aua i nga HATAREI katoa i te 2.40 i to tu a ahiahi. Ki te mea e kore e haere nga tangata e eke ana i aua Pahihi ki te wharo i Nepia, ka tuhituhi ai i a ratou ingoa ki te pukapuka, penei e kore e tino mohiotia e ratou, e eke ratou i aua Pahihi. Ko nga mea e tukua ana kia maua e nga kai whiu o aua Pahihi, me tuhituhi aua mea ki te pukapuka i Nepia ; a me utu era, i te wa e hoatu ai aua, mea kia kawea e te Pahihi. ANARU PITA, Nana aua Pahihi. 49 \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ HE PANUITANGA. \_\_\_\_ HE OKIHA KOPUREPURE, e 4, e 5 ranei Nga tau, he mea parani te kuha ; me te taha maui o nga rara ; ki te mea penei, He roa noa atu te haearenga o taua kau i roto i taku patiki. He pai kia tikina mai e to tangata nana ; otiia me utu te panui- tanga nei. HAWE HARINI, Karahimia, Miini. Akuhata 3, 1875. 58
![]() |
5 141 |
▲back to top |
Te Wananga. HEI MAHARATANGA MA NGA MAORI. Te Korohi, Akarana Te Waka Maori, Poneke Herora Akarana „ Taima, Tuapeka " Ta Akarana Mera Keritaone Mawhera. " Eko Akarana, Herora, Tokomairiro „ Nuihi, Taranaki Kai tuhituhi korero waea Poneke " Herora, Taranaki Atareria, Merepana „ Mera, Patea Rira, Merepana „ Apoketi Rangatikei Apoketi. Merepana „ Herora, Whanganui Taone, Hirini Koronikera, Whanganui Koria, Pirihipene Taima, Poneke Opapa, Atareira Pohi, Poneke Makuri.Hopetaone Taraipuna, Poneke Herora. Amerika Koromihi, Whakatu Parita. Amerika Mera, Whakatu Tarapuni, Amerika Ekeperei, Waitohi Wora, Amerika Perehi, Waitohi Raina, Amerika Taima, Otautahi Nuihi, Amerika Perehi. Otautahi , Paratini, Amerika Herora, Timaru Timokata, Amerika Taima. Oamaru Ripapika, Amerika Witinihi, Otakou . Taima, Banana Makiri, Otakou Terekarawhe, Ranana Ta. Otakou Tanata. Banana Toparata. Otakou Wora, Banana Taima, Murihiku Mera, Banana Nuihi, Murihiku Ko tinana, Etipara Akuha, Keremauta Mera, Karahiko Taima, Hokitika Taima. Whiti •• Taima, Wehipota •• Kaheti, Hawaiki Honululu. TO CORRESPONDENTS. We are not responsible for the opinions of our correspondents. Every letter writer should say what he means in the fewest possible words. The remainder of the Omarunui case will bo given in another issue. The system of writing in parallel columns we have discarded. The Maori will always be found first en the page, the translation follows. All communications are to be addressed to the Editor of the •• Wananga, Napier. KI NGA TANGATA TUHITUHI MAI KI TE NUPEPA NEI. E kore matou e whakaae, kia kia na matou nga whakaaro a te hunga tuku korero mai ki te Nupepa nei. Ko aua mohiotanga, ko a te tangata ; kaua, e whakaroaina ki te kupu maha. Kua mutu i tenei nupepa te mahi nga korero Maori me nga korero Pakeha, te whakanoho tetahi ki tetahi rarangi, a ko tetahi ki tetahi rarangi. A ko tenei, ko nga korero Maori hoi mua, raro iho o aua korero, nga korero Pakeha o aua kupu Maori. TO ADVERTISERS. The charge for advertising i3 23. per inch the first insertion in one lan- guage, 4s. in the two ; subsequent insertions according to agreement. We would remind our Maori advertisers, when they send us an advertisement describing the boundaries of land, to be as brief as possible, or they may become dissatisfied with the cost. KI NGA TANGATA TUKU PANUI MAI KI TE NUPEPA NEI. Ko te utu mo te panui, erua hereni mo te inihi kotahi e noho ai nga kupu o te Panui, mo to Panui i te tuatahi, mo te reo maori anake. Ko nga panui i muri i te mea tutahi, kei nga korero e whakaaetia ana e te hunga na ratou te panui, me te kai ta o te Nupepa nei. He mea atu tenei ko nga tangata tuku panui mo nga whenua me tuhituhi nga robe, kia oti i roto i te tuhituhinga oa ou nga kupu, kei mea ratou amua, i nui te utu mo aua panui. NGA TANGATA. MATE. Ko te tekau o nga ra o Akuhata a Paora To Apatu i mate ai 1 te Wai- roa. He rangatira ia no Ngatikahungunu, a he tangata pai, tangata tika ana whakaaro. Kahore ana tamariki, ko tana mana ka riro kia Areta. DEATHS. Died on the 10th of July, at Wairoa, Paora To Apatu, a chief of the Nga- tikahungunu. He was a good and a wise mau. He has left no children. Hia manu will descend to his nephew Areta,. Hemi Pama, at Epeha, Tauranga, chief of Ngaituwhiwhia. At Matata, oa the i9th July, Topia, aged 14. I to runanga i tu i Tauranga i te wiki kua pahure nei, I kiia kia mahia he Pitihana ki te Paremata, kia kaua e mahia houtia te Ture Pooti a nga Maori i nga Erekihana (ara nga Pooti Mema mo nga Whare Paremata.) At a runanga held last week at Tauranga, it was determined to petition the Assembly not to alter the law under which the Native race vote at elections. TE WANANGA. HATAREI, 14 AKUHATA, 1875. I TE tau 1870 i kiia e te Paremata o Nui Tireni, kia namaa nga moni £1,000,000, a i meinga ko te ingoa o taua nama, ko nga moni mo Te mahi Tiaki, me etahi atu mea. A ko te tikanga o aua kupu. Me etahi atu mea koia nei £50,000, me hoatu o aua moni ki te Porowini o Akarana hei moni ma Te Poihipi Kaumatua Pakeha o Tokerau i rana. To tua rua, e £6000 hei nama atu ki te Porowini o Taranaki. Tua toru, e £17,000 mo te Porowini o Werengitana hei utu mo te hanganga o te Piriti i Whanganui. Tua wha, e £50,000 hei nama atu ki te Porowini o Otakou, hei utu mo nga moni kihai i taea te utu e te Porowini, kua whakamutu, hei Porowini, ko Hautarana. I maharatia ano pea i nga ra i kiia ai taua miriona kotahi kia namaa. Ko ana kupu " mo etahi atu mea" e kore e pau nga moni te mahi, i kiia ai "mo etahi utu mea"' Ara, penei, e kore e kiia kia inana, he kupu e pau ai nga moni, i namaa. Otiia kahore he aha o tenei patai i tenei wa. Ko nga moni i kiia a i whakamanaa mo te mahi tiaki. He mea kia mahia aua moni i roto i nga tan e o. Koia nei £180,000, i te tau tuatahi, mo te rua o nga tau £160,000. A mo nga tau e toru i toe, mo ia tau, mo ia tau kia .£150,000. A e ki ana te Kai Tiaki Moni o enei ra, i tana korerotanga ki te Paremata e tu nei i tena tau. Kua pau nga tau e 5, i kiia te miriona kia namaa, a i kiia ai ko nga moni £790,000 o taua miriona, ka mahia mo te "Tiaki, koia nei nga moni o taua miriona kua pau mo te mahi " Tiaki,, £681,703, pauna me nga hereni e rua, me te wha kapa. A ko nga moni i utua i tena tau mo te mahi "Tiaki." E £65,000, i tangohia mo taua "Tiaki," i roto i nga moni, e waiho ana hei utu i nga nama a Te Kawanatanga. Otiia ko tetahi wahi ana- ke enei i utua mo te mahi "Tiaki." I te wa i tawai atu ai a Ta Hori Kerei i a Meiha Atikina ( Kai Tiaki Moni Kawanatanga) i nga tini mea i pan ai nga moni Kawanatanga, no te mea, e hara ta Te Atikina i te mea korero ngutu, a te ngakau mohiotanga i hoake, engari, he mea tuhituhi aua tikanga moni pau ki te pukapuka, a korero ai taua Kai Tiaki Moni ki te Paremata, ka mea Te Kai Tiaki Moni, naana ano i mahi aana korero, a he nui tana mahi i mahia ai aua kore- ro ki tana pukapuka. A ko ta matou e ako atu nei ki nga kai korero o te Nupepa nei, he mea, e rere ke ana nga whika o nga moni a Ta Huria Pokuru te kai tiaki moni tawhito; i a Meiha Atikina, te kai tiaki moni o enei ra. I nga ra i whakahe ai a Te Perahi i ana korero i roto i nga Nupepa i Ingarangi. I mea a Ta Huria Pokuru he tika kia utua aua korero a taua Pakeha. a ko nga kupu tua-tahi a Ta Huria Pokuru, he kupu naana mo nga moni i namaa, ara, te miriona kotahi mo te Tiaki me etahi atu mea; Ko aana korero i whaaki ai ki te iwi nui o Ingarangi, i mutu aana korero mo nga Maori, i utua e te Kawanatanga, tae noa ki nga ra o Oketopa te 22, 1874. A ko ana whika mo aua moni he mea ki e C. B. Patikina, he tika aua whika. Ko nga whika o nga moni i Korero ai a Ta Huria Pokuru ki te iwi nui o Ingarangi. he
![]() |
6 142 |
▲back to top |
Te Wananga. mea ta e matou ki tenei Nupepa, me te korero ano hoki mo aua moni ra ano. I korerotia e Meiha Atikina ki te aroaro b te Paremata i nga ra inanahi nei ano :— Nga tau i kiia Nga moni i E kiana a Ta Huria E ki ana a Meiha ai nga moni kiia kia na- Pokuru, ko nga moni Atikina, koia nei kia namaa. ma. enei i pau. nga moni i pau. - £ & e d £ s d Ta Huria Pokuru ki te mahi moni, koia i kiia ai, kahore he nawenga i roto i aana whika. A ona ria pea amua, ka marama enei mea, otiia, ki ta te tokomaha e kite ai e kore ano e marama. TE WANANGA.- SATURDAY, 14TH AUGUST, 1875. Auckland James Busby, Esq. Taranaki. Wellington, Whanganui Otago, Southland Major Atkinson Sir George Grey labor. Now, what we wish to point out to our readers, is the different manipulation of figures by Sir Julius Vogel to that of Major Atkinson. When Mr. Fellows attacked our financial policy in an English magazine, Sir Julius Vogel thought it prudent to reply to " Master Humphrey," and the first matter that he deals with in his pamphlet is the expenditure of this " Defence and Other Purposes Loan." The account he renders to the British public is made up to the 22nd of October, 1874, and certified to by C. T. Batkin, Paymaster-General. The figures given in England in January of this year, are placed before those given in the House of Representatives the other clay :— Authorised Expenditure accord- Expenditure shown in financial Sir Julius Vogel financier to have committed the blunder. Of course, the matter will be explained some way or other, but men of ordinary common sense will fail to understand the explanation. E kiia ana ko nga Whenua kua oti te whakawa e te Kooti Whakawa Whenua Maori i Hokianga i te tahi o Hurae 1875, i tae nga eka ki te 60,000 (ono tekau mano.) 60,000 acres of land had been passed through, the Native Lands' Court at its late sitting on the 1st July at Hokianga. E ki ana a Kapene Poata, e tuhituhi mai ana aia i Kihepene i te 3 o Hune, e mea ana, koia nei nga whenua e meinga ana e te Maori kia Retia ki a ia. Te Rotokautuku, 5,500 eka(e rima mano e rima rau eka) mo nga tau, 21 : To Ahi a te Atua, 2,700 : Ki ano i oti nga korero mo tenei. Te Poroika mo ana, 2,700 : E mea ana, kahore pea he pai e Riihitia ai tenei. Otiia kia oti te whakawa e te Kooti e pai ana, me hoko i muri iho. Hikurangi. Na Aporo Tamameri me nga Maori toko whitu atu, e mea ana kia Riihitia tenei whenua, koia nei nga kupu a Kapene Poata, kua mea atu ahau ki nga Maori me haere utu ahau ki reira a te marama o Hurae, Hei reira ka korero ai nga tikanga o te utu. A ka haere ahau ki reira, ko te mea atu ahau kia tukua mai te whenua i waenga nui o nga awa o Tapuwaeroa, o Te Mataa, koia ra hoki nga awa o te pukakitanga o to awa o Waiapu. He nui te whenua mania, a he pai hei whenua ngakinga kai, hei haerenga hipi. A ko tetahi waahi me waiho hei tahu ma nga Maori, ma reira pea e pai ai nga Maori kia hokona katoatia taua whenua. Ko Tekawakawa, e ki ana aia kua meinga kia hokona.
![]() |
7 143 |
▲back to top |
Te Wananga. Otiia, e mea ana aia, kahore he kupu aana mo tenei i enei ra. Potikirua, e mea ana aia, nao tenei me korero ano aia ki te whanau a Apanui. Captain Porter, writing from Gisborne on the 3rd of June, says he has under offer the following blocks of land :—Te Rotokautuku, about 5,500 acres, leased for twenty-one years ; Te Ahi-o-te-Atua, about 2,700 acres, not settled ; Te Poro Ika Moana, about the same area—thinks it is not worth leasing, but may be worth purchasing after it passes through the Court. Hiku- rangi : Aporo Tawamere, and seven others, in a letter to Mr Porter, offer to lease this land to the Govern- ment. This is what Captain Porter says : " T have informed the Natives that I will go up in July, and at the same time, make some arrangements as to terms. In conjunction with this block, it is my intention to endeavor to get the whole of the country lying be- tween the forks of the Tapuairoa and Mata rivers, which are the head waters of the Waiapu. The table land is very considerable, and suitable for agricultural and pastoral purposes. By setting aside some portion as a reserve for the Natives, I think it possible to ar- range for the purchase of the whole." Kawakawa has been offered he remarks, but he declines action for the present. Potiki Rua also, but he says he shall have to consult with the Te Whauau-a-Panui. No te Turei nei i korero ai a Ta Makarini, mo nga mahi ki te taha Maori. He mea kua rangona e te iwi. Na te Koroni nei, te mea kia riro i a Ta Makarini nga moni £700,000 (e whitu rau mano pauna) hei hoko whenua i tenei motu. E ki ana a Ta Maka- rini, i muri mai o te tau. 1872. Koia nei nga whenua kua hokona, kua Rihitia. I te Porowini o Akarana. He mea hoko 490,784 eka. He mea Riihi 391,601 eka. I te Porowini o Haku Pei. Ho mea hoko 240,537 eka. I te Porowini o Werengitana. He mea hoko, 429,702 eka. I te Porowini o Tamaki 170,499, eka. Huihui katoa. 1,G18,68G, mo nga moni utu mo aua whenua nei. (Otiia he mea apiti ano ki enei nga moni utu o nga kai mahi hoko, ara, nga Komihana. £13,000 pauna.) Koia nei £134,218, ara, e 2 hereni, me te 5 kapa nae te 3 parenga mo te eka. A kua Riihitia te 391,601 eka, a kua utua mo tenei £2287. Ko nga whenua kiano i tino oti noa. Ko nga eka o era 2,941,842 eka. He hoko era. A ko nga mea e kiia ana kia Riihitia 1,522,502, a kua utua mo enei. (Otiia he mea huihui nga moni utu mo nga kai mahi ara, nga Komihana £13,138 pauna) mo to whenua £11,882. He mahara tana ta te Kawanatanga kia hoko whenua ratou mo nga tangata haere mai ki te whenua nei, waihoki kia riro nga wahi i te taha o nga wahi e ma- hia ana nga mahi Kawanatanga i te motu nei. He mea ano ta te Kawanatanga kia riro nui nga whenua. Otiia ki te riro nui nga wahi, na ano nga whenua titohea i roto i aua whenua. A he nui nga whenua pai e kiia aua kia hokona. Otiia e kia ana te Minita, kaua e akiakina nga kai hoko whenua, kia hoko hikaka ratou i te whenua, no te mea ka pera te mahi ; ma reira e puta ai he whakaaro he a te Maori kite Pakeha, ara ki temea ka akiakina te mahi hoko whenua. He mahi hoko whenua te mea, me mahi i roto i te whakaaro marama a te Maori, a kia puta ra ano he mohiotanga kia ratou o to pai o te Pakeha ana noho tahi i roto i o ratou Taiawa.—(H. P. Herara.) The Native Minister made his statement concerning Native affairs on Tuesday last. It will be remem- bered, the Colony virtually entrusted Sir Donald M'Lean with the expenditure of £700,000 to acquire a landed estate in the North Island. He reports that since 1872, the following lands have been obtained :— The Province of Auckland purchased 490,784, leased 391,601 ; Hawke's Bay purchased 240,537 ; Welling- ton. 429,702 ; Taranaki, 170,499 ; total, 1,618.686, at u cost of (including £13,000 charged for expenses of the. department, commission, &c.) £134,218, or 2s 5¾d per acre, and 391,601 acres leased, on which has been paid £2287. Incompleted transactions. represent a total of 2,941,842 acres under purchase and 1,522,502 under lease, ou which has been paid (including £13,138 for departmental services) £11,882. The Government have steadily kept in view the twofold object of providing- land for the influx of population, and of securing those districts to the colony through which public? works are being carried. The Government have endeavored to acquire laud in large blocks, but while the advantage of doing so is obvious, land of oilier descriptions were of necessity included. A large area of land, of an inferior description, has been secured in the Taupo country, and some valuable blocks are now under negotiation ; .—(H. B. Herald.) Taiaroa Waipounamu. Areka Make o Whakatu, Kamupene Wairaweke Ruapuke, Te Awira, Taiaroa South Island. Mr. Alexander Mackay
![]() |
8 144 |
▲back to top |
Te Wananga. of Nelson, in his report to the Government this year says, when writing of the Otago purchase, "indepen- dent of the general reserves thus made, it was evidently intended at the time to select special Native Reserves as contemplated in the scheme of the other New Zea- land Company's settlements—viz., tenths. "Prom the same paper, we learn that the extent of acreage ceded amounted to 37,774,160 acres, at a cost of £27,417 15s. The Native Reserves in the Middle Island are 57,000 acres; to those should be added D'Urville and Ruapuke Islands. The Ngaitahu received of the purchase money £15,000. E ki ana te Nupepa Te Ta o Akarana, ko te Make Mirana, o Te Ihikeepa, te Komihana hoko whenua. Ka haere aia a te wiki e haere ake nei, kia kite i nga Maori o Tokaanu. A ko J. C. langa tana hoa haere. The Auckland Star says that A. M'Millan, Esq., East Coast Native Land Purchase Commissioner, will next week meet the Tokaanu natives. He will be accompanied by Mr. J. C. Young. Koia nei nga moni kua namaa e tenei whenua e Nui Tireni, £19,380,906, (kotahi tekau ma iwa miriona, e toru rau o waru tekau mano, o iwa ran ma-ono.) A ko nga itareta mo aua moni e utua ai i te tau, £925,140,10, (e iwa rau e rua tekau ma rima mano, kotahi rau e wha tekau pauna, me te tekau hereni. J A ko nga moni, i namaa nei £110,635,5, (ara, kotahi rau kotahi tekau mano, e ono rau, e toru tekau-ma-rima pauna, me te rima hereni.) A huihui katoa a tatou moni e utu ai i te tau, £1,035,775 15s, (ara, kotahi miriona, e tora tekau-ma-rima mano, e whitu rau, e whitu tekau-ma-rima pauna, me te tekau- ma-rima hereni.) A ko nga moni i toe o aua moni i namaa nei ki ano i pau noa i te utu mo nga mahi, £3,877,696, (ara, e toru miriona, e waru rau e whitu, tekau ma whitu mano, e ono rau e iwa tekau ma ono.) The gross public debt of the Colony is £19,380,906 the annual charge on which for interest is £925,140 10s., and for sinking fund £110,635,5s, making a total of £1,035,775 15s. Out of the money borrowed £3,877,696 " has yet to be expended." E ki ana nga kupu a Meiha Mea i roto i ana puka- puka ki te Kawanatanga. He tuhituhia eia i nga ra o Mei 29. I tuhia mai i Areka i Waikato. Ko ana korero mo Ngatimaniapoto mo Waikato, koia nei ana kupu. E kore ahau o mea, e puta ana te hiahia a aua iwi kia akona a ratou tamariki, kahore he mohio a te nuinga o nga tamariki kaumatua, taane, wahine hoki, ki te korero pukapuka, a ki te tuhituhi. Mehemea he pono enei kupu, me rapu he tikanga e mohio ai nga tamariki. He mea hoki ko te hunga ma ratou e titi- ro tenei mahi te ako tamariki, kahore he mea e kiia ai ta ratou mahi, e kaha ana te ako nui i te Iwi. Major Mair writing to the Government on the 29th of May from Alexandra says of the Ngatimaniapoto and Waikato. " I cannot say that any desire is evinced for the education of children. Very few of the young men and • woman can read or write." This state of things, if true must be amended ; those having authority can offer no excuse either for its existence or continuance. I roto i tera tau, a tae noa ki te Mei 31 1875. Ko nga tangata i tae mai ki te whenua nei, e kawea mai e te Kawanatanga, koia nei 31,785, (ara, i toru-tekau-ma-tahi mano, e whitu rau, e waru tekau ma rima.) Ko nga moni i utua mo te kawenga mai o aua Pakeha, £383,580 18 10, (e toru rau, e waru tekau-ma toru mano, e rima rau, e waru tekau pauna, tekau-ma- waru hereni, nae te tekau kapa.) Ko te nuinga o aua Pakeha, i haere mai i Ingarangi, a 2163, (e rua mano kotahi rau e ono te kau ma toru,) no etahi iwi ke ata i te Ingarihi. During the year ending May 31st 1875. The Government introduced into New Zealand 31.786. souls at a cost of £383, £580, 18s 10d. The bulk of the immigrants came from Groat Britain, 2163, only claiming other Nationality. E ki ana a Te Parete o Taranaki, kua hokona e ia enei whenua. Te Ahuroa, 12.600, eka (tekau ma rua mano e ono rau eka) mo nga moni £ 1.575, (kotahi mano e rima rau e whitu tekau ma rima pauna )ko Otaia, 2.660, eka,( e rua mano e ono rau e ono tekau eka,) mo nga moni £332. 10, (e toru rau e toru tekau-ma-rua pauna, me to tekau hereni.) A te utu mo enei whenua, e tae ana Id te rua hereni me te hikipene mo te eka kotahi. Ko Mangaotuku 58,900.(e rima tekau ma waru mano, e iwa rau eka.) kua oti tenei to Ruuri, a ko Rangihekeiho me oona hoa, tekau marua, i haere mai i Ngatimaru i Aperira, ki te korero mo taua whenua. E ki ana a Parete, he tini ano hoki nga whenua i Patea, nae Whenua Kura, e kiia ana. kia hokona. In the Province of Taranaki Mr. Parris states he has purchased Ahuroa 12GOO acres in extent for £1,575 and Otoia 2660 acres for £332 10 averaging about 2s 6d per acre. Mangaotuku 58,900 acres has been surveyed. Rangihekeiho and eleven others came from Ngatimaru in April last relative to its purchase. He states several other blocks of land are under offer in the Patea and Whenua Kura localities. Ko nga numi i puta mai ki te Kawanatanga i tera tau, (ura, nga utu o nga taonga a nga Katimauhe, me nga utu mahi o nga mea katoa o te Kawanatanga) ,£1,605,002. (Kotahi miriona, e ono rau ma-rima mano, ma rua pauna.) A e kiia ana, ko nga moni e Te Wirihana Ta Makarini.
![]() |
9 145 |
▲back to top |
Te Wananga. Torika Pei, Mangarara Mr Wilson, Sir Donald M'Lean, Tologa Bay, Mangarara Tokaanu, Te Mitera Te Reweti. Tapuae-Haruru. Poihipi ma Messrs Mitchell and Davis Pohipi POVERTY BAY. Tutanga Rogan Hone Peeti Wikiriwhi te Tuahu. Waiapu HE MEA TUKU MEI ENEI KORERO MO NGA MAHI I TURANGANUI. No te 17 o Pepuere i timata ai te nohe o te Kooti Whakawa Whenua Maori i Turanga. A ko te mahi o taua Kooti i mau tonu, a moroki noa nei, kahore he mutumutu. Ko nga whakawa mo nga take whenua, he mea mahi e Tiati Rokena. Ko ana hoa ko nga Ateha ko Hone Peeti ko Te Wikiriwhi Te Tuahu, a ko te mahi
![]() |
10 146 |
▲back to top |
Te Wananga. Turanga Waiapu. Nepia, 1.Tokomaru ... ... ... ... 21.207 O O ... 199 2. Waikohumatawai... ... ... 43179 O O ... 10 S. Waihirere No. 1 ... ... ... 28 3 O ... 7 4. Aohuna ... ... ... 9G O O ... <J5 5. Tangihanga (ki ano i oti) ... 11,610 O O ... 71 6. Umukapua ... ... ... 18 O O ... 57 7. Mirimiri ... ... ... 84 O O ... 85 8. Mangataikapua ... ... ... 7,090 O O ... 46 9. Rangatira ... ... ... 5,385 O O ... 108 „ No. 1 ... ... ... 365 O O ... 10 10. Waitangi ... ... ... 2816 O O ... 21 11. Waihora ... ... ... 1,409 O O ... 51 „ No. 2 ... ... ... 5-.7 O O ... 54 12. Takapo ... ... ... 32 2 O ... 21 13. Koutu ... ... ... 271 O O ... 18 14. Tapuihikitia ... ... .. 509 O O ... 59 15. Manukawhitikitiki No 1 ... 049 O O ... 32 „ No. 2 ... ... ... 3,187 O O ... 32 17. Whatatutu ... ... ... 1,106 O O ... 38 18. „ No. 1 ... ... ... 230 O O ... 34. 19. „ No 2 ... ... ... 241 O O ... 46 20. Akahuatiu No. 1 ... ... ... 31,lnO O O ... 99 21. „ IA ... ... ... 400 O O ... 136 22 „ IB ... ... ... 50 O O ... 14 23. Rakaikoteroa ... ... ... 243 O O ... 45 24. Okahuatiu No. 2 ... ... ...36,616 O O ... 85 25. Manukawhiti ... .. ... ... 1,136 O O ... 8 26. Takapau ... ... ... 7,182 O O ... 18 27Marunga ... ... ... 7,(60 O O ... 61 28. Ahi-o-te-atua ... ••• ... 2/155 O O ... 427 29 Ahi o Matakao ... ... ... 3,049 C O ... 421 30. Kotokautuku ... ... ... 5;393 O O ... 63 31. Waikanae Waio Hiharore ... 278 O O ... 23 32. Awapuni No. 1 ... ... ... 174 O O ... 86 33. Awapuni ... ... ... 193 O O ... £0 34. Awapuni No. 2. Waio Hiharore No 1 ... ... ... 10 O O ... 891 85. Waio Hiharore No. 2 ... ... 10 O O ... 391 36, Waingaromia ... ... ... 7,135 O O ... 23 37. „ No, 1 (Te Tota) ... ... ICO O O ... 31 38« „ No. 2 (Rangirewa) ... 200 O O ... 17 39: Mangaoao ... ... 4.800 O O ... 28 40. Ahirau ... ... 1,972 O O ... 87 41. Turangaote Whetu i Apiti ... 9 3 ?i ... 11 42. Arakai a Pu ... ... 2 O 33 ... 5 43. Te Ihu tua (a ... ... 2 1 26 ... 5 44. Whakahaungahuru ... ... 4 1 23 ... 1 45. To Kowhai ... ... 277 O O ... G9 46. Okirau ... ... 55 O O ... 52 47. Rua o Taua ... ... 159 O 6 ... 50. Na Te Herore Nupepa o Papati Pei, matou i whi- whi ai i enei korero. The following are the lands for which titles have been granted during the late sitting of the Native Lands' Court at Poverty Bay :— Name of Block. Area. * Owners. A. E. P. 1. Tokomaru ... ... ... ... 21,267 O O ... 199 2. ... ... 43,'i79 O O ... 10 3. Waihirere No. 1 ... ... ... 28 3 O ... 7 4. Aohuna ... ... ... ... 26 O O ... 95 5. Tangihanga (judgement de- ferred) -. •• - - 1161° ° ° - 71 6. Umukapua ... ... ... ... 18 O O ... 57 7. ... ... ... ... 84 O O ... 85 S. Mangataikapua ... ... ... 7,090 O O ... 46 9. Rangatira ... ... ... ... 5,383 O O ... 198 No. 1 ... ... ... 365 O O ... 10 10. Waitangi ... .. ... ... 2,846 O O ... 21 11. Waihora ... ... ... ... 1,^59 O O ... 54 „ No. 2 ... ... ... 567 O O ... 55 12. Takapo ... ... ... ... 32 2 O ... 21 13. Koutu ... ... ... ... ... 271 00.. 18 14. .. ... ... ... 509 O O ... 59 15. Manukawhitikitiki No. 1 ... 919 O O ... 32 No. 2 ... ... 3,187 O O ... 32 17. Whatatutu ... ... .. ... 1,106 O O ... 38 18. „ No. 1 ... ... 230 O O ... 31 19. „ No. 2 ... ... 241 O O ... 4.6 20. Akuhuatiu No. 1... ... ... 31,100 O O ... 99 21. „ IA ... 400 O O ... 136 22. „ IB ... ... 50 O O ... 34 23. Rakaikoteroa ... ... ... 213 O O ... 45 24. Okahuatiu No. 2 ... .. ... 36,016 O O ... 85 25. .. ... 1,136 O O ... 8 26. Takapau ... ... ... ... 7,182 O O ... 38 27. Marunga ... ... ... ... 7,6(iO O O ... 6L 28. Ahio Te Atua ... ... ... 2,455 O O ... 427 29. Ahio Mutukao ... ... ... 3,010 O O ... 421 30. Kotokautuku ... ... ... 5,3'J3 O O ... 63 31. Waikanae Waio Hiharore... 278 O O ... 23 32. Awapuni No. 1 ... ... ... 174 O O ... 86 33. Awapuni ... ... ... ... 195 O O ... 9J 34. Awapuni No. 2, Waio Hiha- rore No. 1 ... .. ... 10 O O ... 391 35. Waio Hiharore 2Sro. 2... ... 10 O O ... 301 36. Waingaromia ... ... ... 7,135 O O ... 23 37. „ .N'o. 1 (Te Toia) ... KO O O ... 31 38. „ No. 2 (Rangirewa) ... 200 O O ... 17 39. ... ... ... ... 4,800 O O ... 28 40. Ahirau ... ... ... ... ... 1,97 i O O ... 87 41. Turangaote Whetu i Apiti... 9 3 7i... 11 42. Arakai a Pu... ... ... ... 2 O 33 ... 5 43. Te Ihu tu a ta ... ... ... 2 1 26f ... 5 44. Whakahaungahuru ... ... 4 1 -'3 ... 1 45. Te Kowhai ... ... ... ... 277 O O ... 69 46. ... ... ... ... ... 55 O O ... 52 47. Rua o Taua ... ... ... ... 159 O 6 ... 50 We are indebted to the -' Poverty Bay Herald "; for this information,
![]() |
11 147 |
▲back to top |
Te Wananga. HE KORERO NA TA TANARA MAKARINI KI TE PAREMATA I PONEKE. HE WAEA TUKU MAI KI TE WANANGA." Akuhata 13, 1875. I mea a Ta Makarini, i te timatanga o tana korero ki te Paremata, mo ta mea a nga Pakeha o Atarirea mo nga | whenua Maori o te whenua nei. I te tau 1873, riro ana i nga whenua ururua, i Waikato mo nga hereni 10. Otiia i enei ra ko aua whenua ra ano, e kore e riro mai mo nga Pauna e 2, no te mea hoki, he tini no nga Pakeha ki tu hoko i aua whenua, a he haere no aua Pakeha ki nga takiwa Maori, i kiia e te Ture, ko o reira whenua, ma. te Kawanatanga anake e hoko, a riro ana i ana tu Pakeha nga wahi pai o aua. whenua, waihoki, he nui ke atu te utu a aua Pakeha, i nga utu e utu ai te Kawanatanga mo ana whenu- a. I mohio ano ia aua Pakeha, e kore ano e puta he Karauna Karaati mo aua whenua kia ratou, i nga ra e mana ai te Ture. Otiia i mea ratou, e pai ana mo tatari kia kahore taua Ture e mana hei reira te riro ai te whenua ia ratou. He tini nga mea e whakararua ai nga mahi a Te Kawanatanga e nga Pakeha Whaihoki ko nga whakaaro tupato ano a te Maori ki nga tikanga o a ratou whenua. I Hokianga kua hokona e Te Kawanatanga nga whenua e rua, Huihui nga eka o aua whenua e 11,085, mo nga moni Ł1904, ara e 3 hereni me te 6 kapa me te parenga, mo te eka. I Tokerau wha whenua i hokona i reira, nga eka 28 999 mo nga moni Ł2965, ara e 2 hereni, me te 3 parenga mo te eka. I Kaipira e ono whenua i hokona i reira e 291,018 eka mo nga moni Ł2633, ara e I hereni me te 9 kapa me to 3 parenga mo te eka, Huihui katoa nga eka o aua whenua nei 69,103 eka, ki te hui hui nga utu o te utu mo te eka o aua whenua, e 2 hereni rae te rua kapa mo te eka. Tenei ake ano hoki nga whenua e 20 e kiia ana kia hokona, nga eka o enei, hui hui katoa, 248,400, mo enei Whenua kua utua nga moni Ł1,207 pauna. I Mangonui nga whenua 28.527 eka, mo nga moni e Ł3.728 pauna, ara e 2 hereni me te 7 kapa me te hepene mo te eka : I Hokianga 13.1097,eka mo nga moni Ł11.765, ara 1 hereni me te 9 kapa me te hepene mo te eka. I Whangaarei, 61.941, eka mo nga moni Ł6.074' ara mo te eka 1 hereni me te 11 kapa me te hepene. fie whenua enei kia no i tino oti noa to whakarite .nga tikanga o te hoko. Ko nga whenua tua-tahi kua puta nga Karauna Karaati mo era, nga whenua tua-rua, kua oti te Ruuri, a kia no i whakawakia e Te Kooti, nga whenua tua-toru, e tatari ana kia Ruuritia, a kia whakawakia ano hoki e te Kooti, ana tu i Kaihu, i te 11 o Akuhata, tua-wha, nga whenua kia ano i timata te Ruuri. O nga whenua kua puta he Karauna Karaati. 10.40(5, eka i Mangonui, 5.200, i Tokerau, 6 942, i Hokianga, 82.313. Nga whenua e tatari ana mo te Kooti i Kaikohe, kia whakawakia i Kaikohe, e 14 nga whenua 11,6601 eki, a kua utua mo enei Ł3.09jj pauna kua hoatu, i Mangonui 11, 906 eka, i Tokerau, 13,974 eka i Hokianga 45, 421 eka i Kaipara 35,300, eka. Ko nga whenua e Ruuritia ana, 31,000 eka, a kua utua mo enei Ł1092 Pauna moni, 17,500 i Mangonui, 3000 i Hokianga 4000 i Whangarei. I Whangarei 13 whenua, ko nga eka o aua wahi katoa, 110,800 eka, e tatari aua enei wahi kia ruritia, a ko nga moni kua utua mo enei wahi, e Ł036 pa- una. I Hauraki, 35,65G eka kua hokona i te tau nei, mo ngamotu Ł4193 pauna, mo nga whenua kua kiia kia hoko- na, me nga wahi e Riihitia ana, 745,601 eka a kua utua he moni ki enei, 46.793 eka i Te Pei o Pereti, i Taupo. A kua oti nga whenua e 21 te hoko ko nga eka o ana whenua katoa, e 46,985 eka, a ko nga moni kua utua mo enei e Ł8285 pauna. A mo nga whenua ki ano i rite noa nga korero, 31 whenua nga eka o enei hui hui katoa 209,023 eka, a kua utua mo enei Ł11,853 pauna moni. Mo te Ehi Kupa me Papati Pei, 280 eka kua nga eka 117,059, ko nga moni kua utua mo enei Ł2957, ki ano i tino oti enei whenua te korero. A 15,4840 nga eka e kiia ana kia hokona, a 2255 e kiia ana kia Riihitia a kua utua nga moni mo enei Ł4771 Pauna. I te Wairoa 23,1000, e kiia ana kia hokona 77,000 e kiia ana kia Riihitia, kua utua mo enei Ł6221 Pauna moni. Ko te utu mo te eka o nga whenua i hokona i te Porowini o Akarana e 2 hereni me te hikipene, me te 3 parenga I te Porowini o Haku Pei 240,537 eka kua hokona i te takiwa ki Te Takapau. A i te Porowini o Poneke, 429,702 eka, ino nga moni 45,115 pauna, nga whenua kia no i tino oti te hoko koia nei 307,835 eka, a kua utua mo enei Ł25,359 pauna. I Taranaki, 170,499 eka, kua utua mo nga moni e 2 hereni 11 kapa me te 3 parenga mo te eka. A e korerotia ana kia hokona i enei ra, e 6 whenua. Ko nga eka, 84,130 kua utua mo enei Ł674 pauna moni. Nga whenua kia no i oti te korero i te Porowini o Akarana 161,8686 eka, a mo te Riihi, 121,466. I te Porowini o Haku Pei he mea hoko, 37,000 eka. Poneke he mea hoko, 120,2020 eka. He mea Riihi, 307,835 |el?a. I Taranaki, he mea hoko 84,130 eka. Huihui katoa enei whenua katoa 618,746 eka, o muri mai i te tau 1872, a ko nga moai kua utua mo enei, 28,6029. SPECIAL "WANANGA" TELEGRAM NATIVE MINISTER'S STATEMENT. WELLINGTON, August 13, 1873. Sir Donald M'Lean, in the early part of his statement, referred at length to the demand for Native lands by capi- talists from South Australia. In 1873, unimproved lands could be purchased iu the Waikato for prices not exceed- ing 10s per acre ; the same lands cannot now be purchased under Ł1 or Ł2 per acre ; such has been the competition that agents and private parties have gone into the districts proclaimed under the Immigration and Public Works Act, and purchased choice blocks at higher rates than the Go- vernment was offering, with the full knowledge there was no chance of obtaining little during the currency of the proclamation, but trusting to make their claims good, when it should lapse, in acquiring an estate that had been secured. The Government had much to contend against from the competition of our own countrymen, to say nothing of the trouble and anxiety in dealing with a race so proverbially jealous and tenacious of their rights to land as the Natives. In. Hokianga, the Government had acquired by purchase, two blocks at a cost of Ł1,904, or Bay of Islands, Kaipara, Hokianga, Mongonui, Kaihiki Whangarei,
![]() |
12 148 |
▲back to top |
Te Wananga. In the Thames district 36,656 acres have been acquired during the year for the sum of £4,193. There are under negotiation for purchase 745,661 acres, on which money has been advanced. 46,793 acres in Bay of Plenty and Taupo. There are completed twenty-one blocks, contain- ing 43,985 acres, for which £8,285 nave been paid. In- complete 209,623 acres, on which £11,853 has been paid On the East Coast and Poverty Bay 280 acres have been purchased, and 117,059 acres leased at a cost of £2,957. Incomplete 154,840 acres under under purchase ; 225,500 acres under lease, on which £4,771 has been paid. At Wairoa 231,000 acres under purchase, 77,000 acres under lease, on which £6,221 has been paid. Average cost of lands purchased in Province of Auckland 2s. GJd. per acre. Hawke's Bay purchased in 70 Mile Bush 240,537 acres ; in Wellington, 429,702 acres, at a cost of £45,115. Un- completed transactions, 1,202,026 acres under purchase ; 307,835 acres under lease, on which £25,359 has been paid. In Taranaki 170,499 acres have been purchased, at an average of 2s. lljd. per acre. Now negotiating six blocks containing 84,130 acres, on which £674 has been ad- vanced. Incomplete transactions-: Auckland, by pur- chase, 1,616,686 acres, by lease, 1,214,667 acres. Hawke's Bay by purchase 37,000 acres. Wellington by purchase 1,202,026 acres, by lease 307,835 acres. Taranaki by pur- chase 84,130 acres. Grand totoi since 1872, 6,187,467 acres, on which £286,029 has been paid. KUA PAUNA T IA I TARATERA. Na TE WARIHI, Akuhata 9. Kotahi Hoiho uha, he pakake-a-mangu, he waewae mangu, kahore he parani e kitea, 15 ringa te tiketike. Ka hokona i roto i nga wiki e rua ki te mea ia e kore e tikina mai. T. PARU, 50 Kai tiaki Pauna. PETANE. Ka J. OA, Akuhata te 2. He Hoiho poka, he whero-a-mangu, 14½ ringa te tiketike, he poro te hiawaero, ko te parani i ahua penei (O i te kuha maui. H Ka hokona i roto i nga wiki e rua, ki te mea ia e kore e tikina mai. A. TAKIPATA, Kai tiaki Pauna. Akuhata 12, 1874. 6 C. R. ROPITINI. KAI Ruuri whenua, me nga Waapu, me nga Rori Maana e mahi nga Mapi ma nga Maori, mo nga Rori, Waapu, me nga mea pera. Me tuku mai nga pukapuka ki aia, ki te Whare ta o " Te Wananga," Hehitinga Tiriti, Nepia C. R. ROPITINI, Hehitinga Tiriti, Nepia. 50 C. R. ROBINSON, CIVIL ENGINEER AND SURVEYOR, Surveys made, Bridge Plans prepared, and Estimates given to any of the Natives of the North Island. Address—-WANANGA Office, Hastings Street, Napier. DOCTOR CARR, THE CELEBRATED MESMERIST PHRENOLOGIS WILL SHORTLY VISIT WAIROA AND POVERTY BAY. KO TAKUTA KAA, Te Tangata rongo nui mo nga mahi e mihi ai te I E HAERE ANA KI TE WAIROA. ME TURANGANUI. ———————————KUA RIRO IA W [REMU PIRIPI, TE ARIPIANA PIRIATA RUUMA, KOIA aia i mea ai, ma tana mahi atahua i nga tanga e haere ana ki reira, ka paingia ai a ia e nga MAORI KATOA.
![]() |
13 149 |
▲back to top |
Te Wananga. Patariki Kohikorewe, Kai hanga Tera, mo nga hanga katoa mo nga Kiiki, me nga Kaata, Hone Maki Pe, Nepia Heretaunga. KEI TE WHARE HOKO A Te Houra, KUA PAUNATIA I KAIKOURA. NA HEMI WIRIKI, Akuhata 4. HE Hoiho uha kopurepure Kahore te parani e tino kitea, i te peke maui. He mea haeana nga waewae katoa, 14 me te hawhe ringa te tiketike. Ka hokona i roto i nga wiki e rua, ki te mea ia e kore o tikina mai. HONE NIKIHONA, Kai tiaki Pauna. Akuhata 7, 1875. HAWHERAKA. Na A. HUKA. TAMATI RENORA, Kai tiaki Pauna. Akuhata 7, l875. 53 WAIPUKURAU. Na HENARE RATA. He Hoiho uha, ho whero He tiwha te rae, he ma nga waewae o muri, kahore he parani e kitea. Ka hokona i roto i nga wiki o rua, ki te mea e kore e tikina mai. A. KIRIMIKOA, Kai tiaki Pauna. Akuhata O, 1875. 56 WAIROA. Na PAORA TE APATU, Hurae 27, 1875. Hurae 28, 1875. WIREMA MARONI, Kai tiaki Pauna. Akuhata 7, 1875. 55 I TE TOA TAWHITO A TATANA I NEPIA.
![]() |
14 150 |
▲back to top |
Te Wananga. H. WIREMU, N NA TE WHARE ITI NGA UTU MO NGA TERA HOIHO, I HEHITINGA TIRITI. Ko te whare tino iti te utu o nga whare katoa i te Porowini, mo nga mea rino katoa, mo nga anea e mahi ai te kamura, me nga tangata mahi pera. No Ingarangi aua mea katoa nei. •\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_2 Kamatira Hoteera, TURANGA KAIPUKE I AHURIRI. KO nga Maori e haere mai ana ki Ahuriri, ki te mea ka haere mai ratou ki te Kamatira Hoteera penei. Ka atawhaitia paitia ratou e Hone langa o te Kamatira Hoteera. Kahore ana karaihe rere rua te ahua. Mo te Kai, 1s. 6d.; Moenga, 1s. Ko te Tina kei te 12, a tae noa ki te 1 o te haora, E mea ana aia kia haere mai nga Maori ki reira. \_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_34 POROWINI HOTEERA, KARAIWI KUEA. Kei tawahi ake o te Rerewei. He Waina, he Waipiro, he Piia pai rawa aana. HAERE MAI KIA KITE. E. AHITANA, 38 Kai tiaki. NGA Whakaahua, o Rotomahana, Ohinemutu, me Nepia, e hokona ana e W. KORINI, Hehitingi Tiriti, Nepia. Kotahi tekau o aua ahua, a e rua Pauna te utu. He ahua ano e 4 hereni, he ahua ano e 5 hereni. Me tuku nga korero tono a te tangata mo aua mea nei, ki a Kati raua ko ana teina. Kai tiaki Toa i Ohine- mutu, me te Tari o Te Taima, i Tauranga. 29 TE PAIRINI. HE kai hoko i nga mea rino katoa. Me nga mea ngaki Paamu. KO NGA MAORI e mea ana ki etahi mea ma ratou, ki te mea ka haere mai ki Eka hoatu e au nga mea e pai ana. tau, e mea uta mai aku mea i INGARA- NGI, na reira i kiia ai, e kore e nui te utu. E mohiotia ana ahau e nga MAORI, me mutu i konei aku kupu mo aku taonga e hoko ai. PAIRINI, Hehitinga Tiriti, Nepia 36 ROPIHONE, ME IRIWINI MA., AHURIRI I TE TURANGA KAIPUKE, E HOKO nui ana ratou i te Paraikete, i te Kakahu kua oti to hanga, Huka, Pihikete, Waina, Waipiro. 31 Ko nga Maori e haere ana ki Akarana, ki te mea ka haere ratou ki te Kawana Paraone Hotera, ka whangainga paitia; e ataahua te noho, a e pai nga kai, me nga moenga i reira— £ s. d. Mo nga Kai i te Wiki 015 O Mo te Kai me te Noho i te Wiki ... ... 1 O O He Whare pai ano nga whare hei nohoanga mo nga Hoiho. Ko Tiningama raua ko Kingi, nga kai tiaki. 18
![]() |
15 151 |
▲back to top |
Te Wananga. TAVISTOCK STORE, WAIPUKURAU. JUST RECEIVED A WELL. SELECTED STOCK OF ENGLISH AND COLONIAL MANUFAC- TURES AND PRODUCE. COMPRISING 10 Cases Clothing— Gentlemen's and Youths' Tweed Suits (Very superior), Pilot and Witney Overcoats, Macintoshes, Shawls, &c. 6 Trunks Boots— Watertights, Elastic-sides, and Shooting Boots, es- specially made to suit district. First-Class assortment of English and Colonial Made Saddlery, Whips, Spurs, Valises, &c., &c., 6 Crates Earthenware, Assorted. A Largo Assortment of Ironmongery, imported direct from English Manufacturers. 10 Cases Cheese. 40 ½ Chests Extra Choice Tea. 6 Tona Sugar, and A Large and Varied Stock of Groceries. A choice Assortment of cut Tobacco, Cigars, &c., and a Large Variety of Meerschanm and other Pipes, Fancy Goods, &c. Agents for the " Wananga," the " Daily Telegraph," and New Zealand Insurance Company. SMITH & CO., 44 WAIPUKURAU. TAWITOKA TOA, W A T P U K U R A U. KUA TAE HOU MAI NGA MEA KATOA I Ingarangi, me nga Mea o enei Motu 10 Pouaka Kakahu— He Kakahu Tangata, he Kakahu Tamariki, he Koti he Makitohi, he Horo. 6 Pouaka Puutu— He Watataiti, me nga tini puutu katoa He tino pai rawa Nga Tera Hoiho, nga Wepu, nga Pa nga Peeke Kakahu hei mau i runga i te Hoiho. G Kete ti Kapu, me nga mea pera He nui noa atu nga mea rino, he mea uta mai enei i Ingarangi. 10 Pouaka Tihi ; 40 Pouaka Ti ; 6 Tana Huka. A he nui noa atu nga mea penei i taua Toa. He Tupeka pai, he mea tupahi, he Tikaa, he nui noa atu nga Paipa ahua ke, me nga tini taonga i te Toa. A ko raua ano hoki te kai hoko i nga Nupepa, Te " Wa- nanga," me Te " Terekarawhi." A he kai mahi ano raua mo te mahi Inihua mo Niu Tireni Kamupene. TE METE MA ME ANA HOA., WAIPUKURAU. 44 HONE ROPITINI, KAI HANGA WATI, ME NGA HEI KOURA, Hehitinga Tiriti, Nepia. 20 PANUITANGA. KUA tu taku Toa hoko Kakahu i Waringipata (Onepoto.) A, ka hoko ahau i te taonga mo te utu iti. J. K1RIM1R1. WARINGIPATA, (ONEPOTO.) 37\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_ Na TE MIRA, TE HOIHO TARIONA, ho kuao, he tu a whero. E toru ona tau i Oketopa e haere ake nei. Hei hoko taua hoiho ma te tangata. Ko nga tupuna o taua hoiho. Koia nei. Ko Hirimana te matua taane, ko Miniria te whaea. Ko Miniria na Ta Hori, a ko te whaea ko Tiipi. Na Ta TATANA HAIKA, taua hoiho i whakatupu. Ko te whaea ko Taniora o Rooka. I tae ano taua hoiho ki te Reihi i Katapere i te tau 1875. Ma B. Mira e korero nga kupu e mohiotia ai taua hoiho nei. M. B. MIRA, 13 M. R. MIRA, HE KAI HOKO KAU, ME NGA PAAMU, a e hokona ana eia NGA Rana Hipi,-ino nga tini whenua. Ue liana ano he Hipi kei reira. He Rana ano kahore i nga. Porowini o Akarana, o Haku Pei, o Poneke. Kei tana tari i Paraunini Tiriti i Nepia nga tino korero mo aua whenua. HE RAME ANO ANA HEI HOKO. He Rikona He Reeta He Kotiwera He Marino No nga kahui pai katoa ana Hipi. A he tini ano aua hipi hei mahi ma nga Piha patu Hipi ano hoki. Na M. R. MIRA. 14
![]() |
16 152 |
▲back to top |
152 Te Wananga. Kia kite! Kia kite!! Kia kite!!! KAI HOKO TAONGA, HEHITINGA TIRITI, NEPIA, E N. P. PARASITE. TE TARI O TE WANANGA. A muri iho o te 28 Hurae, KEI HEHITINGA TIRITI I NEPIA, i te Tari i taia ai te Haku Pei Taima. Ko te Kai hoko mo te Nupepa TE WANANGA Ko KAKATI ma, KAI HOKO PUKAPUKA, Hehitinga Tiriti, Nepia. NEPIA, Haku Pei Niu Tireni.—He mea ta e HENARE HIRA, a he mea panui e HENARE TOMOANA, e te tangata nana tenei niupepa, i te whare ta o Te Wananga, i Nepia. HATAREI, 14 AKUHATA, 1875. THE WANANGA OFFICE will after this date bo at II A S T I N G S - S T R E E T, NAPIER, where the Hawke's Bay Times was formerly published Agents for Napier— COLLEDGE & CO., STATIONERS, Hastings-street, Napier. Hawke's Bay, New Zealand.— Printed by HENARE HIRA and pub- lished by HENARE TOMOANA, the proprietor of this newspaper, at the office of Te Wananga, Napier. SATURDAY, 14TH AUGUST, 1875.