![]() |
Te Paki o Matariki 1892-1895: Number 8. 08 May 1893 |
![]() |
1 1 |
▲back to top |
TE PAKI O MATARIKI
(PLEIADS OR SEVEN STARS.)
KO TE MANA MOTUHAKE O TE KIINGITANGA O AOTEAROA.
THE INDEPENDENT ROYAL MAORI POWER OF AOTEAROA
No 8 MAUNGAKAWA, CAMBRIDGE, WAIKATO, N.Z., MANE, MEI 8, 1893. [Te Utu 3 d
HE PANUITANGA. I
KI NGA Iwi, ki nga Hapu, o AOTEAROA ME TE WAIPOUNA-
MU whiti atu ana ki nga moutere, me nga whenua nu-
nui, o te ao katoa. Ko tenei Perehi, na TE KINGITA-
NGA, o te Iwi Maori, o Aotearoa; i raro i te Maru, o KINGI TA-
WHIAO, P. TE WHEROWHERO. 'Ko 'Te PAKI o MATARIKI' tona
ingoa:— Ka takoto tenei ' PAKI' mo ake, ake, ake tonu atu,
HE PANUI
KI NGA HOA TUHI MAI.
KO NGA Pukapuka katoa e tukua mai ana ki tetehi Nupepa,
me penei te tuhi mai,— Ki a " Te Paki o MATARIKI,
Te Kauhanganui Maungakawa, Pouaka 28, Pou
Tapeta Kemureti.
NOTICE,
TO the nations and Tribes of AOTEAROA AND THE WAIPOUNA-
MU, also to those of other parts of the world. This Paper
is published by the Independent Maori Power, of Aotea-
roa. Under the Authority of King TAWHIAO P. Te WHERO-
WHERO. Its name being " PLEIADS or SEVEN STARS. " Who
pleads for peace and quietness for ever and ever.
NOTICE
TO CORRESPONDENCE.
—————:o:—————
ALL communications to this Paper are to he addressed
to "TE PAKI o MATARIKI," Kauhanganui, Maungakawa,
Box 28, Post Office, Cambridge.
![]() |
2 2 |
▲back to top |
![]() |
3 3 |
▲back to top |
TE PAKI O MATARIKI.
Kaipara
Tamaki Manuka
Ngati Maniapoto,
Ngati Raukawa, Nga-i-terangi, Ngati Mara,
Ngati. Tamatera, Ngati Whanaunga, Ngati-Paoa.
Tawhiao
Te Kuiti
Aotearoa
AS FOLLOWS:
Mahoe
Patute
Waipounamu
Nui Tireni
Mr Cadman
![]() |
4 4 |
▲back to top |
Pleiades OU SEVEN STARS.
Mei tenei kupu ra, kaore kau he
tikanga o tena moni, he whakaaro
atu kia koe, kua kaumatua koe, mo
tango tena moni hei oranga mou. A,
no te rironga mai o taua moni, katahi
ka mohiotia, he whakakore i te tikanga
wehewehe i waenganui i a ia, me te
Kawanatanga; ina pea, kaore hoki e
peneitia te moni Penihana, e hoatu
ana ki etehi o nga Rangatira Maori o
te Motu nei, ka taka nei ki to Tawhiao,
he penei me enei kua korerotia ako
nei te tikanga, ka tika ano kia kiia e
Tawhiao, be "Huu" ta raua mahi mo
na, a te Iwi mohio-hanga ki te raupeka
a tenei Iwi a te Pakeha.
Tenei ano etehi mahi a te Pakeha
kua kitea iho nei, tena hoki pea e hoa
ma kua kite iho koutou, he tino mohio
mai ano pea no te Pakeha, he Iwi kuri,
rawa tenei Iwi te Maori, me whaka-
rereke ano te ahua. Kaore ahau e
taute; mehemea e mahi atu aria te Pa-
keha i ana mahi ki a ia ano. Engari
pea, na te tangohanga mai o te moni
a te Pakeha e Tawhiao, i penatia ai te
mahi a te Pakeha. Te whakaaro
marire iho ranei, e hara i te mea tono
atu e Tawhiao, tena moni Penihana,
engari na ratou nei ano i homai. Heoi
ano i korerotia ake ai, ko enei mahi a
te Pakeha e mau nei i roto i ta ratou
Nupepa, (Obsever.) Ko Wiremu Hone
Kiiti nei, raua ko Wiremu Pomawhira,
nga tangata mahi o taua Nupepa.
Ko taua Nupepa no te 21 o nga ra
o Mei, o te tau ka mahue nei, kei roto
tonu i tana Nupepa, e mau ana te
ahua o te Karimana rana ko Tawhiao,
e tu ana a te Karimana, kua maunu
te Potae, e totoro atu ana tetehi o
nga ringaringa ki te potae o Tawhiao
kua pakaru, e tu ana hoki a Tawhiao
rereke noa atu te ahua, kei tetehi ti-
no Taurekareka tonu te ahua,. He
Paraikete te kakahu, he mea papaki,
ko te Tarau kua pakarukaru noa iho,
he papaki te tou o te Tarau, tona
roroa na o nga maikuku o nga waewae,
kotahi o nga ringa e pupuni ana i
te putiki moni, e ,£240. pauna. Ko-
tahi o nga ringa e hoatu una i tana
potae ki a te Karimana, ko taua po-
tae o Tawhiao nei—he (Paipa puta-
nga ahi nei te ingoa, e ai ki te korero
a taua Nupepa, ko nga kupu tenei
i raro i to rana turanga (Ko te ahua
tenei o te takanga iho o nga Tangata;
Nunui, kua hoatu e ia toua Karauna
ki te Minita, kua tangohia hoki e ia
tona Penihana, ko tona Potae, he paipa
putanga-ahi nei te ingoa.
(How arc the might fallen Tawhiao
accepts a pension and resign his crown
i. e, his Stovepipe.)
E hoa ma, i enei korero e korerotia
atu nei e ahau ki a koutou, e kore
ahau e kii penei— Na wai tenei mahi I
mo Tawhiao ? Heoi ano te Iwi nana
tenei mahi ki taku mahara, na te Iwi
Pakeha e noho nei i Nui Tireni. E
penei tonu ana te whakaatu ake o
tena mahi a te Pakeha, kua maunu te
Potae o te Karimana, he (Huree,) I
| Through this word of the Govern-
ment we dont want any consideration
from you for the money, but as you are
old you had better accept this money to
keep you. But when he received it
' then we see it is to break the harrier
between Tawhiao and the Government,
for an instance the pensions which the
i other chiefs received is not treated in
! the same way as Tawhiao. Therefore
' Tawhiao was quite justified in saying
that this was a ( Hu ) for him. What
' can you expect from the European
nation who are used to the way of flat-
i tery to gain their cause.
' Here is another work of the Euro-
peans the Maori nation must be nothing
but clogs. I would not had said any
thing if the Europeans kept their criti-
cisms to them-selves. But perhaps its
through Tawhiao taking the money of
the Europeans, but however Tawhiao
did not ask them lor the money. They
(the Europeans) offered it, why I spoke
about this is through the work of the
European's, in their News Papers?
Printed, and Published, by the Pro-
prietors, William John Geddis, and
William Bromfield.
Which we see in the Observer Paper,
of the 21th May 1892. Mr Cadman
and Tawhiao, Mr Cadman is standing
with his hat raised and one hand
stretched out to take Tawhiao's hat
which is full of holes. Tawhiao who '
is like one of the lowest loafers or
paupers with a torn blanket over him
his trousers all torn and patched in
the seat and long toe nails with one
hand holding a bag of money £240
pounds, and the other hand giving his
hat to Mr Cadman which is mentioned
in the Observer a Stovepipe, and the
words under ?—
I
How are the mighty fallen Tawhiao
accepts a pension and resigns his crown
(i e ) his stove pipe.
Now my friends I will not be doubt-
full in saying that the European nation
who are living at New Zealand, are the
instigators of this work against Tawhiao |
This work of the European shows, that
Mr Cadman has taken his hat off to I
hip " hip " hurrah, at Tawhiao's crown
falling while he is native minister, and
as this is the first money that Tawhiao
I tena nana ki te takanga o te karauna
I o Tawhiao, i te takiwa i Minita ai ia
Waihoki ko Tawhiao katahi ano ia ka
whiwhi i te moni, na te Karimana, i
hoatu hei hoko kakahu mona, kia
, mahue ai te Paraikete papaki o Ta-
whiao, me uma Tarau pakaru, a, kua
hoatu hoki e ia tona Karauna, kia te
Karimana, kua pakaru nei hoki taua
I Karauna, koia ra mana kua kiia nei,
he Paipa-putanga ahi nei te ingoa o te
potae o Tawhiao. I runga pea i te nui
rawa o nga moni a te Karimana, i ho-
atu nei ma Tawhiao, i hoatu ai te
Karauna o Tawhiao, hei utu mo aua
moni i (Huree ai,) a te Karimana,
i peneitia ai hoki e te Pakeha.
Koia ano i tika ai te ki iho " Au
mahi ra," e te Pakeha, kei enei take
rawa a te Pakeha i tika ai te mohio-
tanga iho ki taua moni Penihana nei, i
hanga ai e te Pakeha, me pena te ahua
o te Kiingi Maori. Na reira i tika ai te
kupu a Tawhiao. Mutu tonu ia ki tena
i moni, no te mea i mahi whakapati-
pati a te Karimana ki a ia, hei pena-
I tanga ma ona Iwi Pakeha. Koia i ma-
' haratia ake ai, me whakahoki atu te
: moni a te Karimana, i homai nei kia
Tawhiao, e £56 6. 0. Na tana moni
koia ranei i whiwhi ai a Tawhiao i te
moni ? E tika aua ra, me whakahoki-
atu te moni a te Karimana.
Heoi ra e nga Iwi:— Kei whea ianei
he huarahi atu mo te Maori, e tata ai
ki o tatou hoa Pakeha, e noho i te mo-
tu nei. Akuanei pea, ka mea o tatou
hoa te Pakeha, he whakapae tenei naku
ki a ratou e hara ia ia tenei mahi
mo Tawhiao, ae pea heoi ano ra, ta-
ku i kite iho no roto i te Pukapuka,
e piri ana te whakahua na te Pakeha
i mahi, r hara nei i te Maori taua ma-
hi ki a tika ai te ki ake na nga Mao-
ri o to Motu nei taua mahi. Heoti
tonu na te Pakeha taua mahi tona Tu-
muaki nei ko te Kawanatanga.
Na e hoa ma e nga Iwi Maori e
noho nei i Aotearoa me te Waipou-
namu, He aumihi tonu kei roto i ahau
mo koutou kei whakaaro mai ra, to ta-
tou hoa te Kawanatanga, e korero atu
ana ahau kia in, kaore. Engari kia
tatou ano ki nga Iwi Maori, o te Motu
nei, nana ano hoki i mahi mai i tetehi
mahi Tau-rekareka, mo toku Kiingi, i
hua atu ai tetehi kupu maku i aku ku-
pu kua mutu ake nei; Heoi ra ko taku
whakaaro ia ko tatou ano, i runga i te
ahua o tatou Tupuna, tuku iho ana kia
tatou ki nga. Uri e ora nei.
Na ko tenei e hoa ma ka whakaatu
atu nei ahau ki a koutou i etehi ro-
ngo rongo e ahu mai ana i nga whe-
nua nunui << te ao. ara i Ranana, he
aha koa te ki ai to tatou hoa te Kawa-
natanga, kaore he mana whakahaere it
Ingarangi, ki nga mea o Nui Tireni,
i te moa kua tukua noatia mai te maua
whakahaere o Nui Tireni, ki te Kawa-
natanga, e noho nei, he ahakoa, i te
mea. Na:— te mohiotanga ake kei
te noho mute rawa te Iwi Maori. Otira
![]() |
5 5 |
▲back to top |
TE PAKI o MATARIKI.
has ever had in his life, which Mr Cadman
gave to him to buy clothes so that Tawhiao
may cast away his ragged blanket and toru
trousers, and Tawhiao has given his crown
(i e ) stove-pipe which is in a dilapidated
state to Mr Cadman. Perhaps it is through
the large sum of money which Mr Cadman
gave to Tawhiao which made him hurrah, as
Tawhiao had to give his crown to pay for
the said money.
I am quite right to say who is to compete
with the Europeans. We can clearly see it
is through Tawhiao taking the pension that
made the Europeans criticise the Maori King.
Tawhiao is quite right in Baying I am finished
with that money. No wonder Mr Cadman
flattered Tawhiao to take the money so that
his European friends may have an opportunity
to criticise Tawhiao. Therefore, Mr Cadmans
money which he gave to Tawhiao £56 5s
shall be returned to him. Perhaps its through
that money that Tawhiao has money enough.
Then oh nations where is the road for the
Maori's to be close to our European friends
who are residing on this Island. Perhaps
our European friends think I am condemning
them falsely about this work against Tawhiao.
But enough. I got it out of the News-papers
of the Europeans, therefore it must be the
work of the Europeans and their heads is
the Government.
Now friends the Maori nations who are
residing on these Islands Aotearoa and
Waipounamu. There is always greetings in
me towards you. Our friend the Government
must not think I am speaking to him, no but
to ourselves the Maori nation of these
Islands. It is through their low unmanly
work against my King that made me say
a few words in that road Enough. My
greatest thoughts are ourselves the image
of our ancestors which is handed down to
us their offspring Enough,
Now friends I will show you some news
which Came from a great land, that is from
London. No matter what our friend the
Government may say that England has no
authority to conduct the affairs of New Zealand
as England had given the power and
authority to the Government of Now Zealand
years ago. Never mind as we all know that
the Maori nation are all in dark trouble,
but England still hears her regards to the
Maori nation of New Zealand through the
words of the Queen, of the treaty of Waitangi
which I have already explained to you in the
paper oi September and October last
| ko Ingarangi, koi te noho aroha tonu
mai ki nga Iwi Maori o noho noi i Niu Tireni,
i runga ano ia i nga kupu a to Kuini o te
Tiriti o Waitangi, otira, kua whaka marama-
tia atu ano ia ki a koutou nga kupu a Kawa-
na Koa Paraone ki te Tiuka o Niu Kahera i te
Pepa o Hepetema me Oketopa kua mahue nei.
KOIA TENEI,
Ko Ngapuhi i te taha ki te Nota, ko Wai-
kato ko Ngatimaniapoto, i waenganui, me
te Hauauru, e pupuru tonu ana i nga whenua
a. nga Maori Tupuna, A, i a matou mahi
hokohoko whenua, i muri i te Tiriti o Waitangi,
e titiro tonu ana matou ki te Mana o ratou |
Hapu, me te Mana hoki o ratou Rangatira
ki te whakaae ki to whakakahore huki i
te hoko. Ko te paanga o nga Maori o tenei
whenua;— He paanga Hapu, ehara i te mea '
he paanga tangata kotahi, " na runga i aua
kupu nei ka tika ano kia kiia,—kua mohio |
noa ako to Pakeha ki te Mana o to Maori, ,
I ki runga i enei Motu i Aotearoa me te
I Waipounamu.
KOIA TENEI,
RANANA APERIRA 14 1886.
Kua whiriwhiri matou nga tangata o te Ka- '
wanatanga i te raruraru o nga Maori, He mea I
titiro e matou, ki runga i nga ritenga Pa-
keha anake, e tika ai te titiro o enei mea, e
mahara nei i roto i nga ngakau o nga Maori
e he ana hoki kia tirohia kuaretia atu ratou
nga Maori, i runga i nga ritenga Pakeha, ki I
taku whakaaro, He nui rawa ki a kimihia he
tikanga, kia titiro atu ai pea nga Maori ki nga
Pakeha. Ki te oti taua mea te whiriwhiri,
ma reira pea e ahua tika ai te hiahia o te Iwi
Maori, e whai nei, kia wehe ke ano he Kawa
natanga mo ratou, e kore ai e eke mai nga he
a te Pakeha kia ratou.
(2.) Ko te Kawanatanga te piringa o te
Runanga , ko te maori ano hoki e pera tahi
ana; no mua ano, e kore nei e mohiotia
te timatanga mai, Ara he mea whakatu ki
runga ia Hapu, ia Hapu, ko tera ahua Kawa- ,
natanga. I runga i nga Hapu, o te Kawanata
nga tawhito, (a,) e mohiotia ana e tatou e he
ana. Ki taku titiro:— te ritenga e Pooti nei,
nga tangata noa iho, ki a pera me nga tangata
tika, kaore hoki e iti iho i tenei te kino ki te
ngakau o te Maori.
(3.) Ko nga Ture e uru nei o tatou.
Kawanatanga ki te Paremata o te whenua,
e kore nei e tika kia eke mai he whakahe
kia ia. Ka whakaatu ahau inaianei ki te
kino o to tatou Kawanatanga, i Nui Tireni, e
| nama nei i nga miriona moni i pau noa iho
nei, kaore nei he tikanga i pau ai.
(4.) Titiro tatou ki ta tatou kooti whenua
Maori, me a tatou kooti nunui. Ki ta tatou
titiro atu, kei te tatu ranei nga ngakau o
nga Maori i aua kooti ?
(5.) Kei te mohio tatou, ki te kino o
nga ngakau o nga Maori mohio, ki nga I
ritenga o tenei mea o te kooti. Kei te mohio '
nui noa atu to ratou kaha ki te whiriwhiri
i enei mea. 10 taea e ratou te whakahe a •
tatou kooti whakawa (Hiwiri,) e whiriwhiri,
nei i nga mea he. Ka taea ranei e tatou to
whakahe ta tatou (Hupirimi Kooti u whiri-
whiri nei i nga mea he? i etahi takiwa; Otira
i aua mea katoa e whakina ana i nga ra
katoa to kaha o to kino ki to peke ki roto
i nga ara o te tika, e whakakake ana hoki
i tatou ki te nui o to tatou mohiotanga ki !
1 nga mahi Kamura, Mihini, mo era atu mahi
nunui, moa tatou mahi whakako.
(6.) Kei te whakapehapeha hoki tatou
mo to tatou noho pai, kaore nei i waiho ki
raro i tetehi Iwi, me te rite tonu hoki o a tatou
Ture i taua wa. E waiho-tia ana tatou hei
Pononga ma nga Minita, i tahuri nei tetehi
ringa ki te moumou i a tatou moni, ko tetehi
ringa ki te maka i te ioka ki > tatou kaki,
I i runga i te mahi ako, i utaina e tatou he
patu ki te ringa o to whakahere, engari
I kihai tatou i kuha ki te karo, i nga ritenga
mo te Iwi. Heoi na runga i te oati horihori
i roto i a tatou kooti. Ka ata keri te Tumu-
aki i nga tuunga o te tika, o to Kawanatanga
me te Runanga.
AS FOLLOWS,
Ngapuhi North, Waikato
Ngati-Maniapoto
Treaty of Waitangi
Aotearoa and Waipounamu.
(7.) Ko te oati horihori i te Paipera i roto
i te kooti he aha tera mea? He patu ano
enei mea e rua mo te whakaeke mo te karo
hoki, i nga tangata e awhinatia ana e tatou.
Ue patu e mahia ana i runga i te whakaro
pai, a nga tangata mohio ki nga Ture. Me
nga tangata e pai ana o ratou rongo, me
nga tangata hoki e mea ana he Karaitiana
ratou, (Kaore au e whakaae.) Ko nga
tangata e tu ana hei wawao, i etehi tangata
i roto i nga kooti (Roia ) e whakahoa ana
ki te tangata korero horihori, engari e mahi
tonu ana ratou i tenei patu kino o te Pouri.
(8.) Ko tenei mea e mohiotia ana e te
tangata e haereere tonu ana ki te Kooti, e-
ngari ko nga kino o te Pakeha i o ratou
huihuinga e kitea ana e te Maori, ana ru-
nga i aua mea ka wehi te Iwi Maori, ka
kino ratou a enei wa e haere mai nei ara,
ka Haurangi tonu, ka mate hoki i taua we-
pu hou nei i to mohiotanga, i naianei i te
he o te huihui.
(9.) Na enei mea e rua huihuia ka ti-
no nui te mate me te Pouri e pa ki nga
Kainga na reira hoki ka hiahia te Maori,
kia wehe atu i to ratou nei Kawanatanga,
ma ratou ano e whakahaere kaore ianei ta-
tou e whakaaro noa ake ki te tika o to ra-
tou wehi, ana piri atu ki nga mohiotanga
o te Pakeha, kaore nei e whakaora ana aua
painga o te Pakeha, engari e whakamate to-
nu ana, na tatou i whakainu nga Maori
ki te Kapu o te Mate, me te kore tatutanga
o nga whakaaro, me korero ano koia na
Ingarangi, ratou, i whakainu ki tenei Kapu?
i whakainumia ratou i runga i to ratou ka-
ha ki te Tarure ki te uiui, i runga ano ho-
ki, i te Hainatanga o tenei Tiriti i wahia
nei e te Mana o te Pakeha.
(10.) Ko te Iwi Maori inaianei kua iti ra-
wa to ratou kaha o mua me to ratou tu
whakai, I mua kaore rawa a ratou ope e hi-
nga i nga ope a te Pakeha i nga Whawhai-
tanga, hinga rawa ake na nga mohiotanga
o te Pakeha, I whakatoria nga Putiputi atahua
e nga Mihinare i te tuatahi no muri, ka
whakatoria nga Kapura kino, te kaha na
o tona Paihana ki te whakamate tangata,
koia ka tata nei te Iwi Maori, ki te taka
atu ki nga Parengarenga o tenei Awa o te
mate, e ngaro rawa atu ai tenei Iwi te
Maori.
(11.) Kaore ianei tatou e whakatika noa
ako ki te tika o to ratou wehi, ki te Piri
atu ki nga mohiotanga o to Pakeha, kaore
nei e whakaora engari e whakamate to-
nu ana.
HE WAIATA
———— ————
"Taukiri te mate e pa nei ki nga Iwi
Maori" me inoi atu hoki e ia kite, 'Atua"
Kiu toro iho tona ringa kaha " ki te
Whakaora i te Iwi Maori"
Taukiri" te mate e penei ki te Iwi Maori.
Ka mutu taua waiata.
![]() |
6 6 |
▲back to top |
PLEIADS, OR SEVEN STARS.
Timata mai i te Tiriti o Waitangi tae mai
ki te tau 1865. Ka tukua e te Kawanatanga
o Ingarangi. Ma nga tangata o te Koroni
e tiaki nga Maori. Timata atu i te tuunga o
te Koroni tae noa ki taua wa, ko nga mahi
mo te taha Maori, ua to Kawanatanga o
Ingarangi i whakahaere.
Niu Tireni.
(12.)
Ingarangi
Amerika.
(13 )
Tiriti o Waitangi
(14.)
(15.)
Wiremu Matenga
Ngapuhi i tetaha ki to Nota, ko Wai-
kato ko Ngatimaniapoto i waenganui me te
Tai hauauru, e pupuni tonu, ana i nga whe-
nua a nga Maori Tupuna, a, ia matou mahi
hokohoko whenua i muri i te Tiriti o Wai-
tangi, e titiro tonu ana matou ki to Mana o
ratou Hapu me te inana hoki o ratou Rangatira
ki te whakaae ki te whakakahore i te Hoko
Ko te paanga o nga Maori o tenei whenua.
he paanga Hapu, o haru i to mea he paanga
tangata kotahi.
( 16.) I taua reta, ano ko enei kupu ko te
paanga o te tangata kotahi, ki tetehi wahi
whenua i ngaro i to mahi a te Mema ko-
tahi o taua Hapu, a ko to Paanga ano
hoki o tetahi tangata kotahi, ki tetahi
wahi whenua no mua iho ana no nga
Tupuna engari ko te Mana mo te Hoko
i nga whenua penei, kotuhi ano ko taua
hoko i here-ara, no to mea kauru e kota
hi ana te whakaaro o te Hapu ki taku
whakaaro kaore rawa e kaha nga Kooti
Whakawa whenua ki te whakawa i nga
Poraka whenua i te mea kua kite ne;
tatou ko te tuturu puanga o nga Maori
ki o ratou whenua He mana Hapu i ma
hia o te Tiriti a Waitangi i waenganui
o te Kuini mo nga Rangatira Maori, ki
te Kawanatanga o Ingarangi.
![]() |
7 7 |
▲back to top |
PLEIADS OR SEVEN STARS.
Ikaroa, of Maui
Aotearoa.
England
Treaty of Waitangi
NGA WHAI KORERO O TE WHARE.
———— ———————
Aotearoa Waipounamu
Kiingi Tawhiao.
E TE ATUA WHAKAORANGIA TE KIINGI KIA PUMAU TONA TO-
RONA "AIANEI" A AKE TONU ATU. HEOI ANO.
NA W. T. T. TANA TAINGAKAWA TE WAHAROA,
Tumuaki o te Kiingitanga o Aotearoa.
![]() |
8 8 |
▲back to top |
MAY 8, 1893.] PLEIADS, OR SEVEN STARS.
NOTICE.
I
WE the under signed do herely send this notice
to Te PAKI o MATARIKI, to tako to all parts of
Aotearoa, then across to Waipounamu, and other
great Lands of the whole world:—
The final decision of the gathering of Matariki Manu-
kura, and Whakamarumaru, who aro residing at these
places (Taupo, Te Kawakawa, Whakatiri Wairoa South,
and along the coast of Hauraki to Auckland.
That we the Nations Tribes, and Chiefs do herely
consent to do away with all Intoxicating Liquers, in the
above districts, if any man or persons Tramples upon
this our Law ( Decision.) He or they shall he fined, noth-
ing less or more than £5 pounds,
Signed by some of the Chiefs.
Tamati Paitaki
Rarua Nekewhenua
Te Karawa Tiopira
Marino Turei
Patu Ngarara
Wiremu. Te Oka, and others.
I
PAITAKI KAUAHI.
TAUPO, AUCKLAND, '.
November 18, 1892.
\_\_\_\_\_\_\_\_\_ \_\_\_ \_ \_\_\_
NOTICE.
WE the under signed do herely send this notice
to TE PAKI o MATARIKI, to take to all parts,
of Aotearoa, then across to Waipounamu, and
other great Lands of the whole world: —
The final decision of the gathering of Matariki Manuku-
ra, and Whakamarumaru, who are residing at these
places, (Whakatiwai,) and along the coast of Hauraki to
Auckland.
That we the Nations, Tribes, and Chiefs, do herely con-,
sent to do away with all, Intoxicating Liquers, in the
above districts, if any man or persons Tramples upon this
our Law, (Decision.) He or they shall he fined, nothing
less or more than £5 pounds.
Signed by some of the Chiefs.
Ta Wharara Tea Waata
Waata Hangata Tu te Paoa
Piri Paraone Te Ngohipaka
Te Rangi Maihi. Te Amo Paetai.
TEA WAATA,
WHAKATIWAI,
November 24, 1892.
Printed by the Authority of King Tawhiao. By T. W.
Graham. Maungakawa, Cambridge, Waikato, N. Z.
MAY 8, 1893,
PANUI.
\_\_\_\_\_\_\_
KA TUKUA atu nei e matou tenei panuitanga, hei
hari haere ma "TE PAKI o MATARIKI" ki nga ta-
kiwa katoa o Aotearoa whiti atu ki te Waipounamu,
ne era atu whenua nunui o te ao katoa.
E hoa ma, ia matou ka whakaatu nei i tenei panui, he
mea whakatuturu rawa te whakaotinga o ta matou putake;
na te huihui o Matariki me o ratou Manukura, hui tahi ki
nga Whakamarumaru e noho ana i enei kainga, i Taupo, i
te Kawakawa, me Whakatiri (Wairoa tonga,) i te takutai
moana o Hauraki me Akarana, koia tenei.
Ko matou ko nga Iwi, ko nga Hapu, ko nga Rangatira,
ka whakapai ka whakaae kia whakakorea atu nga Waipiro,
i o matou takiwa kua whakahuatia i runga ake nei. A, ki te
takahi te tangata i tenei Ture, ka whainatia ia ki te £5.
pauna, e kore e nui atu e kore e hoki iho. A, ko matou
ko etahi o nga Rangatira, ka tuhi nei i o matou Ingoa ki
raro iho nei.
Ko matou ingoa enei ko o nga Rangatira ka tuhia nei
Tamati, Paitaki,
Rarua, Nekewhenua,
Te Karawa, Tiopira,
Marino, Turei,
Patu, Ngarara,
Wiremu, Te Aka, me etehi atu,
NA PAITAKI KAUAHI,
TAUPO AKARANA.
Nowema 18, 1892.
PANUI,
KA TUKUA atu nei e matou tenei panuitanga, hei
hari haere ma "Te PAKI o MATARIKI" ki nga taki-
wa katoa o Aotearoa, whiti atu ana ki te Waipou-
namu, me era atu whenua nunui o te ao katoa.
E hoa ma, ia matou ka whakaatu nei i tenei panui, he
mea whakatuturu rawa te whakaotinga o ta matou putake,
na te Huihui o Matariki me o ratou Manukura, hui tahi ki
nga Whakamarumaru, e noho ana i enei kainga i (Whakati-
wai) puta noa ona rohe katoa. Haere i te takutai moana
o Hauraki me Akarana koia tenei.
Ko MATOU ko nga Iwi, ko nga Hapu, ko nga Rangatira,
ka whakaae kia whakakorea atu nga waipiro i o matou takiwa
kua whakahuatia i runga ake nei. A, ki te takahi te tanga-
ta i tenei Ture, ka whainatia ia ki te rima pauna £5. e kore o
nui atu, e kore e hoki iho. A, ko matou ko etehi o nga
Rangatira, ka tuhi nei i o matou ingoa ki raro iho nei.
Ko matou ingoa enei ko o nga Rangatira ka tuhia nei.
T. Wharara I Tea Waata
Waata Hangata Tu te Paoa
Piri Paraone Te Ngohipaka
To Rangi Maihi Te Amo Paetai.
NA TEA WAATA.
WHAKATIWAI,
Nowema 24, 1892.
I Taia i runga i te Mana o Kingi Tawhiao, e T. W,
Kereama. Pai ta, Maungakawa, Kemureti, Waikato,
Mei 8, 1893,