Te Toa Takitini 1921-1932: Number 49. 01 August 1925


Te Toa Takitini 1921-1932: Number 49. 01 August 1925

1 269

▲back to top


2 270

▲back to top


TE TOA TAKITINI
           Registered at the G. P. O, as a Newspaper.
                Te Utu mo te Pepa 10/- i te tau.
   Me  penei nga reta " Te Toa Takitini. " Box 300. Hastings.
270                TE TOA  TAKITINI. Akuhata 1. 1925.
           PIHOPA ATARIA.
KO      te ingoa o te Pihopatanga o Ataria ko " Dornukal. " he
       ingoa takiwa kei te tonga o Inia. He nui tonu nga pake-
       ha me nga  Maori o Niu Tireni kei te awhina atu i nga
mahi  hora i te Rongopai ki te iwi Inia i roto i te Pihopatanga
o  Ataria. E ki ana  to tatou Atipihopa (Julius): "Kaore   i
waiho  e te Karaiti ma te hunga  torutoru nei e kauwhau  te
Rongopai  ki nga iwi kei te pouritanga e noho ana, engari he
mahi  tenei i whakaritea ma te Hahi katoa. "
  Tenei tetahi korero kei te pepa a te Pihopa: —Kua  whaka
 aetia e te Pihopa Tumuaki taku tangata i whakaingoa ai, ara u
Rev. P. H. Lloyd hei Pihopa awhina i u au. Nui atu te hari
o taku ngakau mo  tenei take nui ka tutuki nei. 1 enei tau ka
taha nei. kua whakarongo ake ahau ki te taumaha rawa o nga
pikaunga e whakawaha  nei e toku kotahi. He nui rawa tenei
Pihopatanga  ma  te tangata kotahi, kaore e taea te whakarite o
 nga mahi katoa e tika ana hei mahi ma te Pihopa, noreira nui
atu toku hari mo taku tamaiti, mo Mr. Lloyd, ka whakaturia nei
hei Pihopa  awhina i ahau. Ka  12 nga tau o tenei Minita e
 mahi ana i raro i toku mana, a ko ia hoki te tangata whaka-
haere i aku mahi i te wa o te pakanga nui o te ao. a kua tino
mohio  maua  ki a maua. "
  E  tika ana kia nui ta tatou awhina i nga mahi a Pihopa Ata-
ria. E whakaarohia  ana e nga matauranga, koira a " Tawhiti-
pamamao. "   nga marae i tipu mai ai o tatou tipuna.
   He kainga nui te tangata tera. I te rohe o Pihopa Ataria
 anake ko te tokomaha o nga tangata e ona miriona (6, 000, 000),
 ara kia rima nga Niu Tireni ka rite ai te rahi o nga tangata ki
 te Pihopatanga o Ataria.
  I te kaha o nga whakahaere  a te Pihopa me ona Minita i
 raro i a ia, e tae ana ki te tekau mano nga tangata hou e uru
 mai ana  ki roto i te Hahi i ia tau. Kua  oati tatou te Hahi
 Maori i te wa o te Hinota, ka tapaea e tatou te moni kotahi rau
 pau. na i ia tan i ia tau hei hora i te Rongopai ki nga iwi o Inia.
 I whakaritea kia £33/6/8 ma ia Atirikonatanga o  te Pihopa-
 tanga o Waiapu. Kua  rite to te Atirikonatanga o Haki  Pei.
 Ko nga Atirikonatanga o Waiapu  o Tauranga kaore  ano kia
 rite " Mau te rourou, maku te rourou, ka ora te manuhiri, " e
ki ana o tatou tupuna.

3 271

▲back to top


Akuhata 1. 1925. TE  TOA  TAKITINI. 271


  E ki ana a Horomona: " Maka  to taro ki te mata o nga wai,
he maha  nga ra ka hoki mai ano ki a koe. "
  E ki ana a Te Karaiti: " Ko koutou te maramatanga o te ao, "
"Ko  koutou  te tote o te whenua. " "' Ko koutou hei kai-whaka-
atu moku. "
  E nga  morehu o tena wahi o tena wahi, e hoki o koutou
whakaaro  ki te kupu nui a o tatou matua kua matemate atu ra,
i motinitia ai e ratou i te Hinota tuatahi tonu i tu ki Waerenga-
a-hika i te tau 1861: " Ki te whakaaro o tenei Hinota, ko te
mea  tika tenei ma tatou: ka whiwhi nei tatou ki te Rongopai,
kia puta hoki ta tatau koha ki te. kawe atu i taua Rongopai ki
nga  iwi e. noho ana i te pouri"
  Ka  awhinatia e tatou nga Mihana mo te hora i te Rongopai,
ka manaaki  tatou i nga kupu whakahau a to tatou Ariki, ka
whakarite  hoki i te motini a te hunga e okioki mai  nei i te
aroaro o to tatou Matua i te wahi ngaro.

            PANUITANGA.
             WHARE-KARAKIA    KI OMAIO.
HE      whakaatu  atu tenei kua  timata te mahi  o te whare
       karakia ki Omaio, Bay  of Plenty.
         He whare  karakia whakamaumaharatanga   mo enei ta-
mariki  hoia a tatou i mate atu ra i te pae o te Pakanga, me
 nga mea  hoki i mate  mai ki te kainga, nga  hoia Maori, me
nga  hoia pakeha.
   Ko te ra hei whakatapunga, hei kawanga i te whare karakia.
hei nga ra o Maehe o te tau e heke iho nei.
   Ma te Pihopa o Waiapu, me to tatou mema Hon. A. T, Ngata.
 e tino whakatuturu te tino ra.
   Heoi ano.
                          —Na  Hakaraia Pahewa.
                               Minita o te Pariha, Te Kaha.
  Te Kaha, \_
           Hurae  8, 1925.

            MOHAKA    ME  NUHAKA.
                                      Nepia. Hurae 10. 1925.
                 Ki  te Etita o te Toa Takitini.
 E KORO. Kei runga i taku mapi nga ingoa nei "Mohaka "
       me  " Nuhaka. "   Kaore ano  au i kite i tetahi Maori e
       mohio  ana ki te whakamarama   mai i te tikanga o aua
 ingoa, a kaore e mohiotia he  reo Maori no  wai atu reo ranei.
 Te  whakamaramatanga   mai a  tetahi Maori nukarau e  penei
 ana; i te taenga o tetahi pakeha i mua ki te kainga e mohiotia
 ana inaianei ko Mohaka ka kite i nga Maori e haka ana. Ka
 koa te ngakau i tana kitenga i te pai o te haka Maori. 1 te
 mutunga  iho o te haka ka karanga atu taua pakeha ra. " Ko
 ana Maori  iu kiwi te mo  haka, "  tapangia tonutia iho  e te
 Maori to ratou kainga ko " Mohaka. "  Na mo  Nuhaka ka kitea

4 272

▲back to top


272              TE  TOA TAKITINI. Akuhata 1, 1925.

he haka hou  ara he " new" haka i reira, katahi ka tapangia
e te Maori ko " Nuhaka " to ratou kainga. E  hoa, e te Etita,
kei te rakuraku tonu au i taku mahunga me te whakaaro ano i
roto i au, e, kua kopekatia au e te tangata nei, inahoki kua
roroa aku waewae  i a ia te kukume. Tena  whakamaramatia
mai e koe, e Hemi Huata, e wai atu ranei o nga hoa, te tikanga
o aua ingoa. Heoi na
                                    —Kimi   Matauranga.

   HUI TAKIWA A TE HAHI KI MOTEO.
KEI     te 29 o nga ra o Akuhata  nei ka huihui te Hinota
       Takiwa o te Atirikonatanga o Haki  Pei ki Moteo. Hei
       te Ratapu te 30 o nga ra ka tae mai  te Pihopa ki te
whakahaere  i te karakia, ki te whai-kupu ki te Hui. Hei  te
Mane, te 31 o nga ra, i te hawhe o te iwa, i te ata, ka puare
te Hinota. Ka haere tonu nga mahi a te Hinota a po noa.
  Ko  nga tangata mo tenei hui ko nga mangai kua whakaritea
 mo ia kainga mo ia kainga o nga Pariha o Haki Pei, timata mai i
Nuhaka  puta noa ki Tahoraiti. Ko aua mangai hei nga tangata
 o te Hahi kua oti te Whakau e te Pihopa a kei te tango i te
 Hapa  a te Ariki.
   Ma te Minita e whakahuihui  nga tangata o ia kainga, o ia
kainga, o tona Pariha katoa, ka pooti ai he Mangai (kia kotahi)
hei mema   mo taua kainga ki te Hinota. Kua whakahau  te
 Pihopa kia kaua te tangata e pootitia e mohiotia ana kaore e
 tae mai ki te Hui. Noreira ko nga mangai kua  whakaritea kei
 ngaro koutou a te ra o te Hinota.
   Ko  nga kainga kaore  ano kia whakaritea  he mangai  mo
 koutou, me tuhituhi mai koutou ki a au.
   Rev. Peneti. Box  300. Hastings. Me  tuku  ranei he waea
 ki a Rev. Bennett, Hastings..

           "TE  TANGATA. "
                  Na T. Wi Repa, M. B.

   " Tatau ka hanga  i te tangata kia rite kia tatau. "—Ken. 1, 26.
 ONGA      ngarara katoa  o te Ao, ko te tangata te mea  tino
       whakamiharo. Otira ko tooku mahara  tenei. Koianei
       hoki taku pooti. He atua anake pea te mea whakamiharo
 atu i te tangata. Engari kaore  ano au  nei kia tutaki ki te
 atua. Kia tutaki  pea ki tena  momo   tangata  o te ao, o te
 rangi ranei, o te wai ranei i raro o te whenua e mohio ai ki
 tona ahua. Haunga hoki ia te Atua Nui me tona Tama me Te
 Karaiti. E  ki ana hoki  te Poropiti a Ihaia, ko tetahi o nga
 ingoa o roto o te kupu whakaari mo Te Karaiti: "Ko te wha-
 kamiharo. " (Ihaia 9, 6. ) Me waiho ake tona whakamiharo i
 tenei takiwa. Tena  ano te wa e hoki atu ai ki te tirotiro i te
 whakamiharo o nga whakahaere a Te Karaiti i runga ake i nga
 whakahaere katoa o Te Ao.
   Engari tenei korero mo nga Kararehe. He Kararehe whaka-
 miharo te Raiona, te Arewhana, te Ekara. Kei runga ke ake to
 te tangata whakamiharo. Kaore e taea e te Raiona i Awherika
 te whakarongo mai te ngunguru a te Raiona o Akarana kaore

5 273

▲back to top


Akuhata 1, 1925. TE TOA  TAKITINI. 273


hoki e taea e te arewhana  te hanga he waka  rererangi hei
kawe mai  ia ia i Ceylon kia kite i nga arewhana o Awherika.
Kaare te Ekara e tere i te manu hanga a te tangata e rere nei i
te rangi.
  He  parirau ano i wawatatia e te hinengaro o te tangata mo
te raiona. Na nga tangata kari i te kaupapa o Ninewa i kite
etahi raiona whakapakoko, he upoko ekara nga upoko, he pari-
rau o ratau. Ana nga whakaahua  kei roto kei nga wharangi
whakamutunga   o te Oxford Bible.. Tera ano etahi iwi koro-
piko ki te arewhana hei atua, ki te ekara ano hoki. Kei runga
noa atu te maramatanga o te tangata i enei momo atua. Ka
mate  noa  te ekara i te pi-raiwhara a te tamariki Otira kei te
kotiti ke ta tatau korero  i ta tatau kaupapa, ara i te " Te
 Tangata. "
   Katahi ano, no enei tau tutata tonu ka pahure ake nei, ka
tahuri te tangata ki te tirotiro i tona ahua. Me ki ake e au,
ka  30 tau pea i mua atu i ena tau, heoi ana nga take e akona
 ana ki roto i nga whare wananga o nga iwi o te Matauranga, ko
 nga koha, ara ko nga hua anake, o te roro o te tangata. Kua
 tirotirohia te waihanga o te tangata hei take ako i nga takuta.
 Engari ko tona taha e kia nei he taonga no te ao, tona tipunga
 mai, noho a whanau, noho a hapu, noho-a-iwi, noho-a-iwi-nunui,
 a ratou nei mahi e tohunga ai ratou, te whanaungatanga o tetahi
 iwi ki tetahi iwi, te whakaropu i nga iwi o te ao, te timatanga
 mai o te noho  pa o te tangata, te timatanga mai o te matau-
 ranga ki te tuhituhi, me te whakaputu korero, katahi ano ka
 tino mahia e nga iwi matauranga o te ao. Kua tu tetahi ropu
 nui, whaimana hoki kei Ingarangi inaianei, hei whakahaere
 i tenei take. Tona  ingoa ko te "Anthropological  Society";
 he kupu kariki: " anthropos"—he tangata; "logos"—he kupu.
 Kei raro iho i tena tetahi wahanga. Tana mahi he rapu i te
 ahua o te tangata i muri iho i tona wawahanga he iwi ke tetahi,
 he iwi ke tetahi. Te ingoa o tenei ropu: Ko te "Ethnological
 Society": He  kupu   kariki ano  tenei, "ethnos"—he  iwi;
 " logos "—he kupu.
   Kaati ake enei whakamarama mo tena taha o ta tatau take
 ara o te " Tangata. "
   Ahakoa  tatau rapa ki whea o te ao, kaore he rereketanga
 o te tangata. Ahakoa te paruparutanga a te ra i nga mea kei
 Awherika, te kumenga kia roroa o nga whatu o nga mea kei
 Haina, ahakoa  " whero " te kiri, ahakoa " iaro, " ahakoa ma,
 ahakoa " puruwhare, " he tangata tonu ratau. I ahu katoa mai
 ratau i te kakano kotahi i tiria ki te kaari o Erene; te kakano
 i ki ra te Atua: " Tatau ka hanga i te tangata kia rite kia tatau. "
 Ahakoa  tatau whakapono ko Arama raua ko Iwi nga tangata
  tuatahi, tera atu ranei nga tangata o mua noa atu, hei aha tena.
 Anei  ke ta tatau kaupapa, kotahi te kakano i tipu mai ai te
 tangata, i tipu ki whea, kaore tatau i mohio. Ko nga hua o
 taua kakano kei tena wahi, kei tena wahi kei te mohio tatau.
  E hangai ana tenei whakapono ki ta Te Karaiti i ki ai: " Haere
  koutou ki te kauwhau i te rongopai ki te ao katoa. " " Tera
  atu ano aku hipi, e hara i tenei kahui, " ara i nga Hurai. No

6 274

▲back to top


274\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_\_TE  TOA  TAKITINI. Akuhata 1, 1925.

reira, he whakaatu tenei kaore te Tama a te Atua i whakapara-
hako ki ona whanaunga i te Ao. ahakoa kiri ma, ahakoa kiri
pango, ahakoa Kariki, ahakoa tauiwi.

         TE NOHANGA  O TE TANGATA.
  E ki ana te atua: "Ko te Rangi tooku torona, ko te whenua
tooku turanga waewae. " Ko  te turanga waewae o  te Atua te
nohanga  o te tangata. Timata mai  i te taha ki te Raki o te
ao, i nga whenua huka, kei kona te tangata e noho ana. Ara
kei Greenland, kei Labrador, kei  Iceland, kei Norway, kei
North  Russia, kei Siberia, kei Alaska, kei Canada, kei Finland,
kei Tiapani, kei Haina, kei Niu Tireni, kei Amerika, kei Ihipa,
te vvera me  te matao: Kei  Ingarangi, kei Wiwi, kei Tiamani.
kei Tiapani, kei Haina, kei Niu Tirena. kei Amerika, kei Ihipa,
kei  Peina, kei Itari. kei Ruhia, me  era  atu wahi. Kei  nga
whenua  kaha te wera: Kei Awherika, kei Inia, kei Burmah, kei
 Malay. kei West  Indies, kei  Phillipines. kei Hawaiki, kaore
he wahi  o te ao i puare i te tangata. No na whea i tae ai tena
 peka o te kawai tangata ki tona whenua e noho mai nei kaore e
 taea te whakaaro. Heoi  ano te mea  whaka  miharo, ahakoa
 pewhea tona noho i roto i te pouri pera me nga Maori o Ahite-
 reiria, kaore e pohehetia ratau. He  tangata katoa  ratou, e
 nohe ana i raro i te kanga kotahi a Te Atua ki o ratou tipuna,
 ara kia Arama raua ko Iwi: "Ma te kakawa o tou rae ka kai ai
 koe i te kai. " E whakatutuki ana hoki i te kupu o te manaa-
 kitanga: "Kia hua  korua kia tini. "
   E ki ana etahi tangata matau, ko nga iwi mangumangu   o
 Awherika, i tuku iho to ratou kawai ia Hama, tama a Noa: ko
 nga iwi o Ahia, a ko tatau etahi o ena. i ahu mai ia Hema. Ko
 nga iwi ma, o luropi i heke iho ia lepeta.
        TE MARAMATANGA   O TE TANGATA.
   E  ki ana te " Kai-waiata ": "E hara koe ma te hunga mate
 e whakamoemiti. "  E ki ana hoki au. ehara te atua ma te kara-
 rehe e whaka moemiti. Ko  te tangata te whakamutunga o te
 kaha o te atua. Ka  mutu ka  okioki ia i te rawhitu. I runga
 hoki i te whakararangitanga o nga Kararehe o te ao e te hunga
 matau. ka kitea ko te tangata kei runga. Ko te waihanga o te
 tangata kei runga noa atu te whakamiharo i te waihanga o nga
 kararehe  katoa. No  reira ka kiia tona " Karaihe. " he  " pri-
 mate ": ara ko te " Nama Tahi. " Te maramatanga   o te tangata
 e kiia ana he "finite. " ara. he timatanga, he mutunga tona. Ko
 to Te  Atua maramatanga: "he Infinite, " ara kaore ona mu-
 tunga. E kiia nei e te Karaipiture: " Ko te Tawhito o mua iho "
 ( The Ancient of Days). —Ran. 7. 26. Engari ko te miharo  o te
 maramatanga   o te tangata, ano he mea  ata tohi ia na te kai-
 hanga  hei " Ata mo te kawenata  i raro iho ia ia. " Ko nga
 korero o te tukunga iho o te maramatanga  taihoa e tuhituhi.
 Ko  tenei maramatanga  i tau ki runga ia iwi, ia iwi. I hapai
 tena iwi i tana wahi o taua maramatanga, a, ka mate, a ka riro
 he iwi ke mana e hapai. Ka mate tena, ka hiko mai he iwi ke
 mana  e hapai, e tahu te ahi o te maramatanga. He taonga hoki
 tenei na te ao katoa kaore e taea te huna, te kai ponu ranei.
 Ko  nga iwi na ratau i raupi taua taonga i nga ra o nehera, i te
 wa  i nga Hurai, kua ngaro katoa i tenei ra. Kua ngaro nga

7 275

▲back to top


Akuhata 1. 1925. TE  TOA  TAKITINI. 275
Ihipiana. nga Kariki, nga Romana, nga Ahiriani. Kua  pau
monemone   ratau ki te po. Heoi ano na to ratau nohanga hei
ata mo  te Kawenata  o te matauranga  i ora ai o ratau ingoa
i te ao nei.
  I te wa i enei iwi e whakahaere ana i te ao. kei te kai-tangata
nga tipuna  o te Ingarihi, o te Wiwi, o te Tiamani, me o etahi
atu iwi marama   o tenei ra. Inaianei ko nga mea i maharatia
kaore e taea e te hinengaro e te ringaringa te hanga, kua nga-
wari noaiho  ia.
          TE KAKANO  O TE TANGATA.
  E  ki ana te pukapuka a te iwi Hiperu, ara. te Paipera, ko
Arama  raua ko Iwi nga tangata tuatahi o te Ao. No te tau 4004
i mua  atu o  te whanautanga  o Te  Karaiti ki te ao nei. ka
hangaia aua tangata e te Atua. E ki ana a tatau nei korero, ko
Tiki te tangata tuatahi, ko Hineahuone  te wahine tuatahi i
pokepoketia ki te one i Kurawaka. Engari kaore i marama kei
hea a Kurawaka. Engari te Kari o Erene e mohiotia ana kei
hea. Kei  te takiwa o te awa o Uparati. ara kei Mehopotamia.
Ki  tetahi korero ano a o tatau tohunga ko Tanenuiarangi te
tangata tuatahi. Ki tetahi korero ko tetahi o nga tamariki a
Rangi  raua ko Papa-tua-nuku. ara ko Tumatauenga  te tangata
tuatahi. Otira na nga Hiperu tera korero ko Arama  te tangata
tuatahi, a. ko te mamao  o te haerenga o tana wawata, e 4004
tau i mua atu i a Te Karaiti. Kua kitea e nga tangata tohunga
ki te titiro i nga tuhituhi a nga Ihipiana kua mohio ke tera
iwi ki te tuhituhi, ki te whakakaupapa i nga korero o nga mahi
a o ratou kingi i mua atu i te 6000 tau i mua atu o te whanau-
tanga o Te  Karaiti. Ta ratau tuhituhi e kiia ana: "he  hiero-
glyphu--. Ko nga tohunga titiro, i aua tuhituhi, "he Egyptolo-
gists. " Kua   kitea hoki kei  Ninewe  etahi korero whakami-
haro. Te mana  nui o tera takiwa i te wa e 8000 tau i mua atu
i a Te  Karaiti ka hoki whakamuri   atu ko Assyria: " ara ko
Ahiria. "  Na  to ratou kingi na  Herameniha  i mau  whakarau
 nga hapu kotahi tekau o Iharaira, e ngaro nei. Ko nga Hurai
 hoki e mohio nei tatau, ko nga uri anake ena o Hura raua ko
Peniamine. Kei roto kei nga tuhituhinga i mua atu o te 10, 000
 tau i mua o te whanautanga o Te Karaiti. No tenei iwi a Tira
 papa o Aperahama, i heke mai ra i Uru o nga Karariana. ki te
 whenua o Kanana.
   Kua kitea hoki nga wheua tangata i roto i etahi ana hohonu
 ki raro o te whenua. Kua  " meihatia'" nga mahunga. Kua
 kitea, no te wa o te whenua i mua atu o ta nga Hiperu e ki nei e
 4004 tau i mua atu o te whanautanga o Te Karaiti. No reira
 tatau ka mohio, ko  te tangata tetahi kararehe tino tawhito o
 te ao.
   Kaati tenei korero i konei. Tera  atu te roanga. E  hara
 mei korero i te tawai, i te whakahawea ranei mo te Paipera.
 Tera etahi mea o roto i te Paipera kaore i te tino marama ki
 te hinengaro tangata. Engari  kei te whakapiripiritanga i nga
 mea  i kitea e te tangata i enei ra ki aua wahi uaua o te Pai-
 pera, ka marama.
   Te take o aku korero e tuhituhi nei ki te " Toa, " he kipa i te
 hinengaro o te iwi kia mataara. Heoi mo  tenei wa.

8 276

▲back to top


276               TE  TOA TAKITINI. Akuhata 1, 1925.
          TIRITI O WAITANGI.

             HE TITIRO WHAKAMURI.
                       Na R. T. K.
   "Tenei  tetahi ui. No  te tau  1840 ka hainatia te Tiriti o
 Waitangi, a ka taka tatou te Maori ki nga whakahaere   a te
 pakeha. I enei tau e 84 e pehea ana ta taua tu Maori i roto
 i te iwi pakeha? "
   " Tuarua: I tenei tau 1924 ahu ake nei mo te 84 tau, ka pehea
 ano ta taua tu ta te Maori i roto i te pakeha? "
                                     —Herepete  Rapihana.

              MUA ATU O TE TIRITI.
   No te putanga o Te Toa Takitini o Mei i tera tau te patai a
 Herepete Rapihana a ka maha tenei nga marama kaore ano he
 whakautu. He  patai matau  te patai, he patai e tika ana kia
 whakamua. Tera ano nga tangata tika hei whakautu.
   E marama  ai te whakautu me ata whakataki te ahua o te
 Iwi Maori i mua  atu o te Tiriti o Waitangi a i muri mai o te
 Tiriti tae mai ki tenei wa. He pai ake ranei te ahua o te Maori
 i mua atu o te tau 1840 i tona ahua o muri mai, he kino atu
 ranei?  Me he mea  he pai ake, e tuturu tonu ranei taua pai
 me  i kore ana te Tiriti? Me he mea he kino, na te Tiriti ranei
 i aukati taua kino?  Titiro ra e koro e Herepete ki te uaua
 o  to ui.
   He  hiahia toku ki te whakautu i te patai nei hei wawae i
 te huarahi me kore etahi e aru, e whakapuaki i o ratou na
 whakaaro  kia kite ai tatou he pai ranei mo tatou to tatou uru-
 nga ki raro o te maru o Ingarangi he aha ranei.
   He  pono te korero a te pakeha: o nga iwi Maori he iwi
 tino matau taua; i whawha o taua tipuna me kore e kitea e
 ratou te Atua Ngaro. I karakia ratou ki a Io mata-ngaro ara
 ki a Ihowa; i huaina e ratou nga ahuatanga huhua o Io ko
 Tane, ko Rongo, ko Tumatauenga, ko Tangaroa, ko Rongomai,
 ko Ruaumoko, ko Haumia, ko Tamaiwaho, ko Tunuioteika me
 era atu atua ririki; hei pupuri i nga korero o Io i whakatapua
 etahi o ratou hei tohunga. Otira ahakoa i mohio te Maori ki te
 Atua kahore rawa he painga kia ia o Io; kahore a Io i tohu-
 tohu ki a ia he mea kino, rawa te kai ano i te tangata. Ko nga
 tau tino pouri o te Iwi Maori ko nga tau tonu i noho ai nga
 mihinare ki Pewhairangi engari na te kaha na te manawa-nui
 o nga karere o te Rongopai ka mutu i te Maori te hohoni i te
 kikokiko tangata. Na, e kore e taea te ki pai atu te Maori me
 i kore ana he whakapono. Tenei rawa pea te he o te whaka-
  pono ara na nga mihinare i para he huarahi mai mo nga pakeha
 tutua. Engari ahakoa me i kore he mihinare e u tonu mai ano
  nga pakeha kikino. Ko etahi pakeha i noho i roto i te Maori
  he herehere i rere mai i Poihakena. Na nga mihinare te tino
  whakaaro kia tukua te Iwi Maori ki raro o te maru o Ingarangi,

    Ka pa te mate mare ki te tamariki whangaia ki te WOODS'
  GREAT PEPPERMINT CURE.

9 277

▲back to top


Akuhata 1, 1925. TE  TOA  TAKITINI. 277


kia whai ture ai, kia whai kawanatanga ai hei whakangau i te
ture, hei whakahaere i te whenua. I hangaia te Tiriti o Wai-
tangi hei tiaki i te Iwi Maori a i te pakeha ano hoki. te
wehewehe  o nga iwi, o nga hapu Maori, kahore he mana ke
atu. Na  konei ko taku whakatau tenei he painga mo te Iwi
Maori  te Tiriti o Waitangi. Me  i kore ana he tiriti, me i kore
ana he kawanatanga kua rite tenei whenua ki te reinga kahore
nei he ture, kahore he tika, kahore he pai.
  Hei konei ka  kokiri ake he patai ano; anei te patai, ko te
Ingarihi te iwi mohio te iwi tika ki te whakahaere i nga iwi
Maori ki raro i ona pakau? Me  i kore ana te Ingarihi ko wai
te iwi pakeha pai? E kiia ana o nga iwi katoa o Uropi ko te
Ingarihi te iwi mohio te iwi tika ki te whakahaere i nga iwi
Maori. Ki  te korero a etahi tangata a ki taku rongo hoki he
iwi pai te Wiwi ki ana iwi Maori. E kiia ana kahore te Wiwi
e whakararuraru  ana i nga Maori o Tahiti. Me i tau taua ki
raro i te mana o te Tiamani o te Paniora ranei e mate taua na
reira au ka mea he waimarie to taua taunga ki raro i te mana
 o te Ingarihi i te tau 1840. Me i kore ana kua tau taua he
iwi ke kua takahia ranei e nga pakeha kino pera me nga pakeha
herehere o  poihakena, me nga  pakeha patu tohora me  nga
pakeha  i oma mai i o ratou na whenua ki Niu Tireni noho
 huna ai.

               MURI  MAI O TE TIRITI.
   Ko te patai a Herepete mo te ahua o te Iwi Maori i nga tau
 i muri mai i te Tiriti o Waitangi tae noa mai ki enei ra. Kua
 whakaaturia ake nga mate me i kore ana te mana o Ingarangi
 i hipoki ki a taua. Ko nga mate nunui i pa ki te Maori i raro
 i te Tiriti o Waitangi ko te murunga i nga whenua o nga iwi,
 o nga hapu, i whawhai ki te Kawanatanga. He tika he hara nui
 tenei ki tetahi ahuatanga otira mo te hara o nga Hauhau ko
 te whiu i nui rawa ake i te hara. Ehara i te mea whakamiharo
 rawa te kino o te Maori ki te pakeha. I kite te Maori kua ngaro
 haere tona mana i to te pakeha a ko ona whenua i minaia, i
 tangohia hetia, na konei ia ka kino ka riri pera ano me te Poa i
 whawhai  nei ki te Ingarihi, me te Airihi ranei. He riri nui
 he riri kino ta te Poa ta te Airihi ki te Ingarihi otira kore rawa
 he eka kotahi o era iwi i murua. Kei te noho kino nga iwi o
 Ihipa o Inia inaianei ki te mana o Ingarangi. Heoi ano te tino
 take i murua ai nga whenua o nga Hauhau he mina whenua no
 te pakeha he kore kaha no te Hauhau. Ko tenei tikanga ko te
 muru whenua  i runga i te raupatu kei te makakawa ki nga iwi
 matau. Ko  Tiamani  to taua ito engari kei te toitu tonu te
 whenua o te Tiamana i Uropi, kahore he wahi i tangohia.
   Ko  tetahi mate nui i pa ki te Maori ko te rironga o nga
 whenua  i te utu iti rawa, i te paraharaha ranei. Ko etahi
 whenua  i riro i runga i nga ritenga tahae a te pakeha—tahae
 o te pakeha i kiia ra e Robert Louis Stevenson kei te karopiti

10 278

▲back to top


278               TE  TOA TAKITINI. Akuhata 1, 1925.
i te ao, a, inaianei kua pihangaiti rawa te whenua kei te Maori,
kua nui ke noa atu kei te pakeha. Engari kei wareware taua
ina whakatahae taua, i te pakeha, ko te wariu o te whenua i
nga tau kotahi rau ka taha nei he iti noa iho kahore i rite ki
te wariu o enei ra, a ko te paraharaha, ko te pu. ko te paura, ko
te toki, ko te patiti, he tino taonga ki o tatou tipuna.
  Na  te tutatakitanga o te Maori ki te pakeha  i mohio  ai te
Maori  ki etahi tikanga kino ara, ki te inu waipiro, ki te purei
moni, ki te tahae, ki te teka, ki te whakahawea ki te karakia,
ki te huhua noa iho o te kino.
  Ko  tetahi mea nana te Maori  i whakaako ki te kino ko te
kooti whenua. Na te kooti whenua ka puhake nga kino katoa—:
te korero parau, te tahae, te hae. te whakamauahara. te whanoke,
te aroha-kore, te ngakau apo. Ahakoa  mohiotia te tika o te
tangata ki te whenua ka romia. ka patua. He whakaaro  tenei
noku he  tokomaha nga tangata whiwhi i te whenua i enei ra,
ehara i te mea he tika no nga take engari he toa ki te tahae ki
te teka. He tangata au e hurahura ana i nga pukapuka o te
kooti whenua  a kua kitea e au nga korero teka a nga tangata
kua riro noa atu ki te kopu o te whenua. Kua ngaro atu ratou
ko a ratou korero teka ia kei te ora tonu, a, ora ake taea noatia
rano te mutunga o te ao. Ko  te kooti whenua he kino e kore
e taea te kape, no te mea ahakoa he mea tino paru ka whaka-
momori  tonu te tangata mo nga whenua o ona tupuna, o ona
 matua, o ona  tamariki.

  E  marama ana hoki na to taua urunga ki te ao pakeha, ki te
 ao hou. i pangia ai taua e nga mate huhua. He maha nga tau
 i heke tonu ai te tauanga o te Iwi Maori, na konei hei take
 mo te hari nui te pikinga ano o te tauanga o te Maori. Ko te
 ngaro o te Maori, e kore e rite ki te ngaro o te moa. engari e
 ngaro ki roto o te pakeha—ko o taua toto e whakahanumitia ki
 nga toto o Uropi. E  pono ai te waiata: —

         Haere ra e waro ki Ingarangi ki Rehia ra e;
          Mau e rere atu tu atu ana ko Tau-te-here,
         Hei a Hakirangi e he tangata here puke;
         Ko  te Kawana  hei whiu  atu, ki tawhiti,
         Ki a Tataiarorangi tau!

   Kua  tutataki taua i enei ra ki te matotorutanga o te pakeha;
 kua taututetute te Maori me te pakeha; he maha  nga hapu
 kua noho  whenua-kore. kua rere i mua o  nga tikanga a te
 pakeha ano he papapa e puhia ana e te hau. Ko o taua toenga
 whenua kei te minaia e te pakeha, a ahakoa nui te kaha ki te
 pupuri ma nga ture a te pakeha e wetewete, e kaheno ai. I nga
 ra o te Kawanatanga o Timi Kara i oi te Iwi Maori i nga rongo
 o te Ture Muru. He mea pehea ranei ka honea taua. I enei
 ra ko te ture kei te kakati haere nga niho ki o taua toenga
 whenua, ko te Ture Reiti. Nui  atu te awangawanga o toku

11 279

▲back to top


Akuhata 1, 1925. TE  TOA  TAKITINI. 279

ngakau. He  reo nui. he reo kotahi, te reo o te pakeha hei
akiaki i te Kawanatanga kia tukuna te ture kia tino kakati nga
niho. Ko  taua ko te Maori, ko  wai taua, kia tu taua ki te
whakararuraru i nga hiahia o te pakeha? Kua raungaiti taua i
te ao. Ko  te ture e reiti nei i te Maori kotahi mo te whenua
o te tokomaha  he  ture he; e reiti nei i te tangata i te mea
kaore ano te whenua  kia wehewehe: e reiti nei i te tangata
mo te whenua katoa ahakoa kei tetahi wahi noa ia e noho ana;
e reiti nei i te whenua i te mea kahore he moni i te puta hei
whakapai; e reiti nei i te whenua Maori i te mea kahore he
rori e puta ana ki taua whenua—kaore hoki nga kaunihera e
hihiko ki te mahi rori mo  nga whenua  Maori. He  he katoa
enei ture, kei te takahi i te kaupapa Ingarihi o tenei mea o te
tika. Ki te whakangaua  te ture reiti i te mea kaore ano he
huarahi moni  mo te whenua  ko tona tikanga he muru  i te
whenua, he patu  i te Maori i te mea. e hereherea ana ona
ringaringa.
  Kaore  au i te tino whakaae ki te kupu e mea nei i te whaka-
 aetanga a  nga  rangatira Maori  ki te  Tiriti o Waitangi  he
whakaaetanga tena ki nga ture katoa a te pakeha i te mea kaore
ano kia rite te ahua o te Maori ki to te pakeha. Me he  mea
he tika tenei kupu kaati i whakaae kapo te Iwi Maori, no te
 mea he ture tuturu no te Ingarihi kia kaua te tangata e wha-
 kaae kapo. Ko  tona ahua ko te wahi pai o te ture i whaka-
aturia, ko nga wahi kino  i hunaia. Kahore  o tatou tipuna i
mohio  i to ratou tuhinga ki te Tiriti o Waitangi he whakaae-
 tanga tera na ratou ki te ture reiti.
   Ko tenei to Te Kooti. Minita Maori, tona whakaaro. I rongo
 tonu aku taringa ki tona reo i te hui i Wai-o-Matatini. Ko Te
 Kooti to taua pa-tuwatawata. hei hoa mona ko o taua mema
 Maori me nga mema   pakeha  whakaaro  whanui whakaaro
 rangatira.
                       (Tari a te mutunga. )

    NGA MANAAKI  I TE TOA TAKITINI.
 TENEI     kua tae mai te aroha a Ngati Porou ki Te Toa Taki-
       tini e rima-tekau pauna. Kia ora a Ngati Porou mo tenei
       aroha nui a koutou ki ta tatou taonga. Ko koutou ano
 ko te iwi kua whakawhiwhia  ki nga  matauranga kei te kite
 mai i nga painga e puta ana mo  te iwi Maori i runga i nga
 whakahaere  o Te Toa  Takitini. Ma tenei wairua i a koutou
 na, ka tupu ai nga mahi nunui. Ko koutou me Te Arawa nga
 iwi e manaaki mai  nei i ta tatou pepa ki te kai. ki te korero.
 Kia ora tonu koutou.
   Tenei hoki te mihi nei ki a Mrs. Woodbine Johnson o Tu-
 ranga mo tona aroha ki Te Toa  Takitini, ara e rima pauna.
 Kia ora e kui mo tenei manaaki nui au i ta koutou mokai.

   Mo  te mare kaore he rongoa hei rite ki te WOODS' GREAT
 PEPPERMINT CURE.

12 280

▲back to top


280              TE TOA  TAKITINI. Akuhata 1, 1925.



         TIUPIRI O HUKARERE.
  Ko  nga kohi enei kua tae mai ki nga Kai-tiaki moni i Nepia
mo  te Whare-karakia  o koutou tamariki.
                 NA TE  ARAWA.

    Komiti  Wahine   o                  £  s  d
      te Hahi, Ohine-   £  s. d. H A  Lloyd... 1   O  O
     mutu........ 24  O  O     A. J. North.... 50
   Pae Thom...... O  O     Komiti Wahine  o
   Rama  Mason... 00         Papawharanui
   Ngaroma  Steele.. 200            Whakarewarewa   24  O  O
   Rato  Lyons            O   O     Areta Haerewa.. 00
  Wiki Tod. 1 0 0 Miriama Wikiriwhi 1 0 0
   Tawahinga Butt.. 100        Tuihana Kuini Te      0 0
   Ngangaru Te Awe-                 Muera...... O   O
      kotuku...... 2  O   O     Tiaria Delamere. O  O
   Tirita  Te   Awe-                Rangingangana
      kotuku...... 2   O  O     \_ Wikiriwhi.... 00
    Mereana  Te  Awe-                 Emire  Rikiti.... 00
      kotuku...... 2  O  O     Rangitiaria Ratema     O   O
    Ruihi Martin.. O   O     Rangitaia   Natana-       O  O
    Te Aho  Martin          O  O      Bella Wiari.... 00
    Anu Hemana.. 00       Maggie  Staple
    Pinenga Hall.. 00        Brown •••••      O  O
    Tawhi Larsen          O  O      Ohiwa Waaka... 00
    Hineiri Hall.. O  0     Mihi Rangawhenua       O  O
    Rev. F. A. Bennett     O  O     Ani  Waaka... 00
    Rangipahere    Mit-                Miss Seth Smith.. 00

       NGATIKAHUNGUNU.
   W. Te Raihi.... 20... 
    J. O. McMillan.. 100                Heni Whakaiti
    Bella Thomas... 50            Mohi...... 10 O
    Pare Tiweka Ana-      0 0     NA   NGA   TAMARIKI      O

    Hana Anaru 1   O  O          RAROTONGA.
     Katie  Kinihori.. 00         
    Arthur   Winter.. 00         Takau Tinirau Ma-
    Ethel Foley..... 00          kea Tere Tini-
    R. Mathews..... 50          rau Makea, An-
    Rora Paul...... 00         nie Wong Soon,
    Hettie Simpson.. O   O        Lilian    Brown,
    Emare  Poraumati. IO  O        Paara Enoka. Tai
    Omania  Carr.... 1  1  O        Utanga, Louisa
                                    Crummer..... 18  O  O
   Kia  ora nga tamariki o Rarotonga  mo  tenei aroha nui a
 koutou.
   Tenei hoki nga mihi ki nga hapu o Te Arawa mo te nui o
  ta koutou manaaki. No  tera marama  ka puta nga mihi  mo
  Ngati Porou. Ko matou ko nga iwi kei te taha tonu o Huka-
  rere e noho ana, kaore ano kia korikori noa. Kei te pai rawa
  atu ta matou moe. Engari na te kaha o te tatangi mai o a kou-
  tou hereni, ka turituri noaiho o matou taringa, ka whakaoho
  mai hoki koutou i ta matou moe. Kei te pai. Ma matou  kou-
  tou e whai atu akuanei! Hoatu! Ma matou e whai atu i muri.
  (Ne?)

13 281

▲back to top


Akuhata 1, 1925. TE TOA  TAKITINI. 281
                   HE PANUI.

  Ko  te hiahia o te Komiti kia tae katoa mai nga moni i tenei
marama  a tae atu ki a Hepetema. Ma  te takoto tinana mai o
nga  moni, ki te aroaro o  te Komiti, ka mohiotia  ai te ra hei
whakatakoto i te kohatu o te kokonga.
TE RIPOATA O TE HUI TAKIWA O TE ATIRI-

       KONATANGA O TURANGA.
I TU KI TE ARAROA I TE 23 O NGA RA O MAEHE, 1925.
I  WHAKAHAERETIA       te Hui Takiwa o te Atirikonatanga o
    Turanga  ki roto i te Whare-karakia o Tepene i Te Araroa
     i te Mane. te 23 o nga ra o Maehe, 1925, i te 9. 30 o nga
haora  i te ata. Ko te Pihopa o Waiapu te Perehitini o te Hui.
   Na te Perehitini i motini ko Dr. Wi  Repa  hei hekeretari.
 Whakaaetia ana. I whakapuaretia te hui ki te kupu inoi. E
 toru ano nga Pariha i tuku mai i te rarangi ingoa o nga mangai
 reimana, i mua atu o te hui. ara ko Te Kaha, ko Kawakawa, ko
 Waiapu.

   Ko nga mangai  enei i tae mai:
   Pariha o Te Kaha: —Rev. Canon Pahewa, Tiaki Paora. Tamati
 Toka, Waiariki Pako, Ruakirikiri Karapaina. Hunia  Rae.
   Pariha o Te Kaiwakawa: —Dr. Wi Repa. Waiheke Puha, Hirai
 Te Ngahue. Himiona  Kururangi. Tuhaka Kohere, Wi  Taotu,
 Matauru  Wanoa. Hori Korehina.
   Pariha  o  Waiapu: —Rev. P. Kohere, Hoani  Huriwai, Wi
 Takoko, Tete Korimete.
   Pariha o Hikurangi: —Rev. Pine Tamahori, Rangi Kershaw,
 Hakopa  Haerewa, Korau  Haenga. Tumehe.
   Pariha o Tokomaru: —Peia   Koria.
   Kaore he Mangai o Whangara  o Turanga i tae mai.
   Kaore  a Rev. W. Tureia i watea ki te haere mai i te taumaha
 o te mate o Rev. Ahipene  Rangi.
   I panuitia mai te whai-korero a te Perehitini a na Rev. Pine
 Tamahori i whakamaori. Kei te tukuna mai te whai-korero a
 te Pihopa ki Te Toa Takitini kia perehitia.
   Ka  mutu tana whai-korero. ka whakaatu te Pihopa hei tenei
 hui ka pootitia nga Mangai-reimana tokorua mo te Hinota hui
 tau o te Pihopatanga ka tu ki Nepia.
   Ko  nga motini enei i whakahaeretia: —
   1. Na Kenana Pahewa: "Kia tukuna atu e tenei hui he mihi
 ki te Perehitini mo  tana whai-korero, me  te inoi atu ki a ia
 kia whakaaetia  taua whai  korero kia  perehitia kia rongo ai
 nga mema  Maori o te Hahi. "

14 282

▲back to top


282               TE  TOA  TAKITINI. Akuhata 1. 1925.
  2. Na Kenana  Pahewa: —"Kia   whakaputaina  he mihi ma
tenei Hui ki a Rev. C. A. Fraser. Minita o  te Pariha o Piripi i
Christchurch mo te pai o ana kauwhau me ana whakaakoranga
i te hui o nga Minita i tu ki Rotorua i te tau ka huri nei. "
  3. He  patai na  Hoani   Huriwai: —"Mehemea      ka  taea te
whakarite  ki Waiapu  te Hinota-takiwa a te tau e heke iho nei. "
  4. He  patai na Rangi Kershaw: —"Me     pehea  te Kai-karakia
e whiwhi  ai ki te raihana kauwhau. "
                       (Taria te roanga, )

HE PITOPITO KORERO NO TE MARAMA  KA
                 HURI.

    HE mahu  nga take nunui e pa ana ki te iwi Maori i tupono
       mai i roto i nga ra o te marama ka huri nei.

     TE HAHI MIHINARE MOTUHAKE   MO TE MAORI.
  Kua  kite iho tatou i roto i te whai-korero a te Atipihopa ki te
Hui  i tu ki Rotorua, kei te ata whakahaeretia tenei take e nga
upoko  o te Hahi. Kua  maha  nga tau o tenei take e korerotia
ana. Otira no te wa i tae mai ai a Pihopa Ataria o Inia ki Niu
Tireni nei. katahi ka vvhakakaupapatia tenei take. I enei tau
ka huri ake nei ka maha nga hui pakupaku kua whakahaere i
tenei take. Engari no tenei tau tonu i tae rawa ai te take nei
ki te Hui Topu o te Hinota ( General Synod ) i tu nei ki Otakou
i a Pepuere ka huri nei. Na  taua Hui Topu  i whakahau te
Hui  i tu nei ki  Rotorua. Ko  te ripoata a  taua Hui  kei te
Atipihopa. a  mana  e whakatakoto  ki te aroaro o te Komiti
Tumuaki   o te  Hahi i  Niu  Tireni  ( Standing Committee of
General Synod ). Ka hui tera komiti ki Poneke a te 6 o nga
                                                                                                  V                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                              
ra o Akuhata   nei. Kia  oti mai te whiriwhiri a te Komiti  Tu-
muaki  katahi ano ka  taea te perehi e Te Toa Takitini. He
taumata  ikeike rawa tenei i roto i nga whakahaere o te Hahi
Maori.

      TE HOHONUTANGA   O TE MATAURANGA.
  Kua  oho etahi o nga hapu o te iwi Maori, kua kimi i nga
kaupapa  e tu tika ai. nga tamariki nga mokopuna a nga ra e
takoto mai  nei. Katahi  ano  te tau i penei rawa ai te toko-
maha  o tatou tamariki kua tae ki nga kura nunui o te Motu.
ara ki nga "' University. " E tata ana ki te rua-tekau nga tama-
riki Maori, taane, wahine, kei aua kura nunui, ara kei te whai
i nga turanga me nga taitara o te matauranga hohonu. I roto
i nga iwi katoa o te ao. ko te tohu o te manawa ora o te iwi.
ko te kaha, ko te matapopore ki te whai i nga matauranga nu-
nui. Waihoki ko te tohu mate o te iwi ko te whakahawea ki
te matauranga ki te kura. Engari ki a pangia taua hunga wha-
kahawea  nei e te mate, tere tonu te mohio me kimi i te takuta
tino matau, i te roia i tino whakawhiwhia ki te mohiotanga hei
whakaora  i a ratou. Ko  Inia tetahi iwi kei te kaha rawa te

15 283

▲back to top


Akuhata 1. 1925. TE  TOA  TAKITINI. 283

piki haere i runga i nga huarahi o te matauranga. Ko tetahi
o ratou Kura  Nui  (University) kei Calcutta. Ko  te tokomaha
o nga  tamariki Inia kei taua University e rua tekau ma  ono
mano  (26. 000). He tohu whakamiharo   tenei. Kia kaha ra te
iwi Maori.
    TE POARI WHAKAHAERE    I NGA TAKE MAORI.
  He  tino waimarie to te iwi Maori  i tenei wa i te nohanga
mai o Pomare  ma. o Ngata ma. o Tau Henare  me  Uru hei mema
mo  tatou. Ko  nga mema  pakeha  kei te pakanga ki a ratou
mo  te kotahitanga te take. Ko  nga mema   Maori kua kotahi
noatu. Kei te kaha rawa ratou ki te whakahaere i nga tikanga
e puta ai he painga ki te iwi Maori. Kei te pakanga nga pa-
keha, kei te kohikohi mai nga Mauri i nga kai i ngahoro iho i
te teepu hei o mo te iwi Maori. Te Tahua mo nga take Maori.
he tino taonga mo tatou, me a tatou uri. Te rahi o tenei Tahua
e £80. 000. I hui te Poari i nga ra whakamutunga o Hune. He
tino tohunga katoa nga tangata o taua Poari ki tana mahi ki
tana mahi, ko te Chief Judge Jones te Tiamana. Kaore  i tae
ki te toru haora kua mutu te hui a te Poari. I roto i ena haora
i tata ki te £5. 000 nga moni i whakapaua mo nga take nunui
e pa ana ki nga iwi o te Motu. Ko etahi mea pai ko te kaha o
te Poari ki te awhina haere i nga tamariki Maori e whakamo-
mori  mai nei i nga Kura Nunui o Niu  Tireni nei.
   Kanui te mihi ki a Te Raumoa   me to tatou Pirimia mo te
pai o te awhina mai i nga take marama e pa ana ki te iwi Maori.
 Ko Te  Raumoa   te Hekeretari o te Poari. Taria  te wa e puta
mai  ai tana ripoata mo nga mahi  a te Poari.

         KUA  WAREWARETIA.
                      Ki Te Toa  Takitini.
TENA       KOE. I te Nama  18 o Te Toa  i taia tahitia a maua
       korero ko Manu: ko ana korero mo  nga kura Maori, a.
      he nui ana kupu whakamihi mo tona kaumatua mo Te
 Popi: ko  aku korero mo  te kai-whakaako  pae-ra-uta i ware-
 waretia. Na nga korero a Manu  mo  Te Popi  i whakaoho te
 pouri i toku ngakau—he  pouri tawhito. Ko Te  Popi tetahi
 tangata he tino nui ana painga ki te Iwi Maori: ko tana mahi
 he mahi nui. he mahi  taumaha, heoi ano i taea ai e ia na te
 ngakau nui na te aroha. He tangata tetere a Te Popi a i ona
 ra he tino kino nga huarahi, na reira he miharo tonu taku mo
 tona kaha. 1 te mea kua koroheke  ia ka taka i tona hoiho.
 Kei te mohio  nga  iwi Maori katoa ki  te kaha, ki te toa. ki
 te ngawari, ki te aroha, o taua kaumatua. Otira, e te iwi. he
 aha ta taua koha ki a Te Popi, hei whakaatu i to taua ngakau
 whakawhetai?  Kua  mate ia. a. i maharahara pea tona ngakau
 mo  te kore tangi rawa  a te Iwi Maori  ki a ia. mo  te kore
 whakaaro rawa. Kua tuhituhia ki te pukapuka nga kupu a Tiati
 Hemi  Wirihana mo  te kore o te Maori e mohio ki tenei mea ki
 te whakawhetai, mo  te wareware o te Maori ki nga painga o te
 tangata. He kupu  taumaha enei kaati kia tupato taua kei tika.

16 284

▲back to top


284              TE  TOA TAKITINI. Akuhata 1, 1925.


He he nui hoki te whakaaro-kore. te tikanga tutua. Heke noa
ai o taua roimata, o taua hupe, mo nga tangata kaore i penei
nga painga me o Te  Popi; tapae noa ai taua i te taonga ki te-
pakeha kahore nei he wahi ki te Iwi Maori, nawai a ka kiki nga
whare o te pakeha i te kahu Maori. Ko nga painga o Te Popi
e kore e taea te tatau, te whakamatakitaki, te utu ranei ki te
moni, no te mea he painga ngaro, he painga wairua. Ko  tana
he rewena i te iwi nui mo te pai, he pokepoke i nga whakaaro,.
he hanga i te ngakau.
  He aha ra he whakaaro ma taua hei whakamaumahara  ki a
Te Popi. hei whakaaro mataotao, kua mate ke hoki ia?  Otira
he kore te kore rawa. He pakeke rawa pea te karahipi; engari
pea te kohatu mo tona urupa, ahakoa kohatu iti? He pauna
taku ina rite tenei take. Ma Manu e whakatau tenei take. Ina
taku tangi mo Te Popi: —
      Aue! kua memeha ra tou ingoa — a ko te wahi pu
      I hau nei ou rongo kua warewaretia.
                                          — Na R. T. K.

   [He  take tika tonu tenei hei ata whiriwhiri ma  tatou. Nui atu  nga
pai e puta nei ki te iwi Maori, ko nga kaupapa ia na Te Popi i whaka-
takoto iho. Kaore  ano he tohu aroha ma  tatou. Tera ano hoki tetahi
kaumatua   e tika ana hei manaaki   ma  tatou, ara ko Te  Tatana  (J.
Thornton). He pai rawa te karahipi hei maunga mahara mo  enei kau-
matua. Kei a koe  kei a Ngati Porou te hui nui a nga  ra o Hanuere.
He  pai te waiho i enei take mo tena hui a tatou. —— Na te Etita. ]
              AIRINI HEA.
HE     nui te pouri mo te rongo kua tae mai. kua moe a Mihi
       Airini Hea i te moenga roa. Ko  tenei wahine no Otau-
      tahi ( Christchurch ). I runga i tona aroha nui ki te iwi
Maori  ka uru ia hei Kai-whakaako  mo te kura Maori  i Putiki.
I muri iho ka tu ia hei Kai-whakahaere mo te Whare-mihana i
 Te Whakarewarewa. I hikitia atu  ia i reira ki te Whare-
Mihana  i Ruatoki. Nona  e mahi ana i Ruatoki ka paangia e
te mate. I te taumaha o tona mate ka tukuna ki Poihakena
 ( Sydney ). No reira te waea whakaatu mai kua hemo ia. He
 tino wahine karaitiana tenei, he ngawari he humarie, he aroha
 ki te Maori, ara rawa ia ki nga tamariki Maori.
   Haere e kui. Haere ki tou okiokitanga. Waiho  iho au mahi
 hei whakamihi  ma  o tamariki i roto i te iwi Maori. Ma ratou
 e whai atu te tauira ka mahue iho nei i a koe. Tenei matou
 o hoa mahi o te iwi Maori te tangi nei ki a koe. Haere ra ki
 te Ariki. Haere  ki te Ao marama.
   NGA  PAIPERA   HOU. —Kua   tae mai nga Paipera hou kei ft
 Mihi Wiremu, Hukarere, Nepia. Ko  te utu o  nga Kiripai e
 8/-, Kiri noa e 5/-.